Banke u srednjoj i jugoistočnoj Europi bilježe rekordnu dobit, BiH prati pozitivne trendove

Bankarski sektori u srednjoj i jugoistočnoj Europi više su puta pokazali visoku otpornost u pogledu profitabilnosti i kvalitete imovine te sposobnost suočavanja s uzastopnim valovima neizvjesnosti (rat u Ukrajini, energetska i inflacijska kriza 2022./2023. godine, porast trgovinskih napetosti 2025. godine). Također uspješno prevladavaju najnoviji dugotrajni sukob na Bliskom istoku. Smatramo da je takva uspješnost nagrađena prilično atraktivnim tržišnim procjenama vodećih banaka u srednjoj i jugoistočnoj Europi u usporedbi s europskim konkurentima. Unatoč nestabilnom tržišnom okruženju, vodeće banke iz zapadnih zemalja EU-a koje su izložene tržištima srednje i jugoistočne Europe uglavnom se trguju na višim razinama od šireg regionalnog prosjeka (prosječni omjer cijene i knjigovodstvene vrijednosti iznosi oko 1,7 u odnosu na 1,6, prema podacima iz listopada 2026. godine).

Profitabilnost ostaje blizu povijesno najviših razina, unatoč određenom ublažavanju

Kada je riječ o povratu na kapital (RoE), bankarski sektor srednje i jugoistočne Europe (CIE/JIE) zadržava značajnu prednost, održavajući ovaj pokazatelj na razini od 15 do 16 posto tijekom 2025. i prve polovice 2026. godine, u usporedbi s oko 9 posto u bankarskom sustavu europodručja, odnosno oko 8 do 10 posto (na nekonsolidiranoj osnovi) na austrijskom tržištu. Trenutačna pozitivna razlika u RoE-u od 7 do 8 postotnih bodova premašuje dugoročni prosjek od oko 6 postotnih bodova. Očekujemo da će tržišta srednje i jugoistočne Europe nastaviti ostvarivati RoE u rasponu od 14 do 16 posto tijekom 2026. i 2027. godine, pod utjecajem različitih čimbenika. Na osam od dvanaest ključnih tržišta srednje i jugoistočne Europe RoE trenutačno iznosi 14 do 15 posto ili više. To uključuje i tržišta koja se suočavaju s većim izazovima, poput Rumunjske (zbog slabijeg gospodarskog okruženja) i Mađarske (zbog visokih nameta bankarskom sektoru), na kojima se također očekuje povrat od 14 do 16 posto u 2026. godini.

Banke u CIE/JIE ostvarile su rekordno visoku dobit u 2024. (29,8 milijardi eura) i 2025. godini (31,5 milijardi eura). Očekuje se da će se slična razina dobiti zadržati i u 2026. godini, zahvaljujući općenito otpornom makroekonomskom okruženju, snažnom regionalnom kreditnom ciklusu te pristupu središnjih banaka koji pogoduje profitabilnosti (povećanje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke, uz uglavnom restriktivnu ili opreznu politiku domaćih središnjih banaka u regiji CIE i JIE). Iznos dodatnih poreza na dobit na tržištima koja su glavni obveznici (Mađarska, Rumunjska, Slovačka) dosegnuo je oko milijardu eura u 2024. i 2025. godini, dok će se u 2026. godini povećati na 1,8 milijardi eura, što upućuje na znatno veću stvarno ostvarenu dobit u ovoj regiji.

Fond dobiti usporediv s onim u Italiji

Fond dobiti u regiji srednje i jugoistočne Europe (CIE/JIE) trenutačno je usporediv s onim u talijanskom bankarskom sektoru (2025. godina: 36,3 milijarde eura), iako i dalje znatno zaostaje za Španjolskom (41,9 milijardi eura). Također je moguće napraviti usporedbu s austrijskim bankarskim sektorom. Ipak, treba imati na umu značajan doprinos podružnica iz regije CIE/JIE, koje su uključene u fond dobiti austrijskog tržišta (2025. godina: gotovo 12 milijardi eura neto dobiti, pri čemu oko 40 do 50 posto dolazi iz regije CIE/JIE; stoga stvarni domaći fond dobiti na austrijskom tržištu iznosi oko 6 do 7 milijardi eura). U kontekstu trenutačnih monetarnih i kreditnih ciklusa, uz pretpostavku kontinuirane gospodarske konvergencije, fond dobiti u regiji CIE/JIE mogao bi u sljedećih pet godina, odnosno do 2030. godine, dosegnuti 37 do 38 milijardi eura. To bi trebalo biti dovoljno za održavanje europskih prekograničnih bankarskih modela, čemu, iz šire europske perspektive, pridonosi i relativno koncentrirana struktura bankarskih tržišta u regiji CIE/JIE. Štoviše, profil zarade u regiji sve više podupiru poslovi upravljanja privatnim bogatstvom i imovinom, koji generiraju prihode od naknada. To se može promatrati kao drugi stup regionalne financijske konvergencije koja se aktivno odvija u regiji CIE/JIE.

Kvaliteta imovine na ključnim bankarskim tržištima srednje i jugoistočne Europe ostaje na solidnim razinama

U većini jurisdikcija stope neprihodonosnih kredita (NPL) ostaju na povijesno niskim razinama, blizu prosjeka europodručja ili unutar zapadnoeuropskih referentnih vrijednosti, unatoč određenim žarištima rizika u pojedinim industrijama. Potpomognute snažnim tržištima rada, prosječne stope neprihodonosnih kredita kreću se oko 2,7 posto u jugoistočnoj Europi (u odnosu na povijesni maksimum od 20 posto u 2013. godini) te se stabiliziraju na oko 1,8 posto na tržištima CE-3 (u odnosu na vrhunac od 8,4 posto u 2015. godini), u usporedbi s oko 2 posto u europodručju u cjelini. Kvaliteta imovine u cikličkim sektorima, kao što su poslovne nekretnine, također ostaje na vrlo solidnim razinama, u većini slučajeva ispod odgovarajućih pokazatelja u Austriji i Njemačkoj.

Priča o konvergenciji ostaje aktualna

Iako se izgledi za rast razlikuju među tržištima, uključujući i ona koja bilježe slabije rezultate (Rumunjska i Slovačka), kao i tržišta sa snažnim kratkoročnim i dugoročnim strukturnim potencijalom rasta, očekuje se da će regija u prosjeku nastaviti nadmašivati zapadnu Europu. Mađarska se ističe potencijalom konvergencijskog rasta po „poljskom modelu” već u 2027. godini, dok bi vjerodostojan put prema uvođenju eura mogao potaknuti snažan ciklus financijskog produbljivanja u sljedećim godinama (nagli rast kredita u odnosu na gospodarsku aktivnost). Iako potpomognuta značajnim subvencijama u 2025. i 2026. godini, stopa penetracije stambenih kredita u Mađarskoj i dalje je najmanje 5 do 10 postotnih bodova BDP-a ispod usporedivih zemalja, dok bi i korporativno bankarstvo moglo zabilježiti snažniji rast oslobađanjem sredstava EU-a.

Srednja i jugoistočna Europa ostaju jedna od najatraktivnijih regija za bankarski rast u Europi. Potpomognut čvrstim domaćim temeljima i vanjskim poticajima, uključujući financiranje EU-a, njemačke fiskalne poticaje i preustroj lanaca opskrbe, prosječni rast kredita trebao bi biti na dvoznamenkastoj razini. Očekuje se da će kreditiranje stanovništva i dalje biti glavni pokretač rasta, unatoč uvođenju određenih regulatornih mjera usmjerenih na očuvanje financijske stabilnosti, uz potencijal godišnjeg rasta od 10 do 12 posto na svim tržištima, pri čemu će prednjačiti tržišta jugoistočne Europe. Stambeni krediti i dalje nude značajan strukturni prostor za rast, čije potpuno ostvarenje ovisi o daljnjem približavanju razina bogatstva, kao i o kontinuiranom jačanju pravnih, regulatornih i institucionalnih okvira (uključujući dugoročno refinanciranje u lokalnim valutama).

Bankarski sektor BiH pridonosi razvoju bankarstva u jugoistočnoj Europi

Bankarski sektor Bosne i Hercegovine dao je pozitivan doprinos razvoju bankarstva u jugoistočnoj Europi, kombinirajući snažnu kreditnu ekspanziju sa zdravim temeljnim pokazateljima. Ukupni krediti porasli su za 13,4 posto u prvoj polovici 2026. godine, potaknuti snažnim rastom kreditiranja stanovništva (12,7 posto) i kreditiranja gospodarstva (11,5 posto). Ovaj snažan kreditni zamah pratio je vrlo zadovoljavajući profil kvalitete imovine, pri čemu je stopa neprihodonosnih kredita iznosila samo 2,1 posto, dok su kamatne stope ostale uglavnom stabilne. Sektor je također zadržao snažnu kapitalnu poziciju, što se ogleda u stopi regulatornog kapitala od 19,9 posto, pružajući čvrst zaštitni mehanizam za daljnji rast i otpornost. Profitabilnost je ostala na visokoj razini; neto dobit nakon oporezivanja dosegnula je 249 milijuna eura, dok je povrat na kapital (ROE) iznosio 15,5 posto. Sveukupno, ovi pokazatelji potvrđuju da je BiH stabilan i sve značajniji čimbenik pozitivnih kretanja na bankarskom tržištu jugoistočne Europe.

Konsolidacija sektora se ubrzava

Aktivnosti spajanja i preuzimanja dobivaju na zamahu, a Poljska i Rumunjska pojavljuju se kao ključna tržišta u regiji za povećanje opsega poslovanja i tržišnog udjela. Unatoč kontinuiranom rastu tržišnih omjera koncentracije, potencijal za daljnju konsolidaciju i dalje postoji. Istodobno, nedovoljna zastupljenost bankarskih usluga na pojedinim tržištima i dalje pogoduje organskom širenju, uključujući i veća regionalna gospodarstva. Dugoročno gledano, Rumunjska ostaje jedno od uvjerljivih tržišta s potencijalom da se pozicionira među tri najveća bankarska tržišta u srednjoj i jugoistočnoj Europi, nakon Poljske i Češke, ne samo po veličini imovine već i po kapacitetu ostvarivanja dobiti (koja bi do 2030. godine mogla premašiti 4 milijarde eura godišnje). Slično tome, Mađarska je u dobroj poziciji za oživljavanje svojega zaustavljenog gospodarskog i bankarskog sektora nakon izbora u travnju 2026. godine.

Austrijske banke nastavljaju jačati svoj regionalni utjecaj, čineći oko 29 posto, odnosno 33 posto izloženosti stranih banaka u srednjoj i jugoistočnoj Europi, unatoč intenzivnoj konkurenciji nacionalnih tržišnih predvodnika. U očekivanju konačnog zaključenja nedavno najavljenih transakcija spajanja i preuzimanja, oba prijateljska austrijska konkurenta poboljšala su svoje pozicije, pri čemu se Erste pojavljuje kao najveća banka u srednjoj Europi, dok RBI postaje istaknuti igrač u jugoistočnoj Europi (3. mjesto). U međuvremenu se pojavljuju i drugi kandidati, jer bi UniCredit mogao značajno povećati svoj udio u srednjoj Europi ponovnim ulaskom na poljsko tržište putem ugovora s Commerzbankom, dok OTP nastavlja svoj prodor na tržišta europodručja akvizicijom baltičkog kreditora Luminora.

Geopolitičko preusmjeravanje otvara nove granice

Geopolitičko preusmjeravanje otvara nove mogućnosti za zapadne banke u Turskoj te srednjoj Aziji i na Kavkazu (CAC), koje su povezane sa zemljama srednje i jugoistočne Europe, a taj proces podupiru produbljivanje trgovinskih veza, proširenje prometne povezanosti i rastuća partnerstva sa Zapadom u području strateških resursa. Nominalna izloženost prema „novoj” regiji raste od 2022. godine te je dosegnula 340 milijardi USD u Turskoj (uključujući lokalne franšize) i oko 37 milijardi USD u CAC-u (usporedivo s izloženošću stranih banaka prema manjim tržištima srednje i jugoistočne Europe, primjerice Srbiji). S tim u vezi, širenje trgovinske agende i izravnih stranih ulaganja može opravdati dodatno „stvarno” povećanje angažmana stranih banaka na 20 do 30 posto BDP-a u Turskoj (trenutačno oko 20 posto) te na 10 do 20 posto BDP-a u zemljama srednje Azije i Kavkaza (trenutačno ispod 10 posto). Čini se da su Kazahstan i Uzbekistan u posebno povoljnom položaju za ostvarivanje koristi od ovih trendova. Usporedbe radi, austrijske banke i dalje su usmjerene na specifične tržišne niše u okviru širenja prema istoku. Stoga bi trebale intenzivirati svoje napore kako bi pratile svoje klijente.

Sažetak Izvješća o bankarskom sektoru CIE dostupan je za besplatno preuzimanje.

Cjelovito izvješće o bankarskom sektoru u regiji CEE dostupno je registriranim korisnicima usluga Raiffeisen Researcha i može se preuzeti ovdje.