Cijena plina u Europi premašila 100 eura: Strahuje se od teške zime i novih poskupljenja
Cijena referentnog europskog ugovora za prirodni plin ju srijedu poslijepodne porasla je iznad 100 eura po megavatsatu.
Ta je razina posljednji put zabilježena u prosincu 2022. godine, na vrhuncu energetske krize koja je uslijedila nakon ruske invazije punog opsega na Ukrajinu.
Referentni nizozemski ugovor TTF za isporuku plina u sljedećem mjesecu, koji služi kao pokazatelj cijena plina u Europi, u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu trgovao se po cijeni od 100,37 eura po megavatsatu, što je rast veći od četiri posto u odnosu na prethodni dan.
Prije početka rata s Iranom krajem veljače cijena je iznosila oko 32 eura, iako je i dalje znatno niža od rekordnih približno 340 eura zabilježenih u kolovozu 2022. godine.
"Europa se ponovno, zbog geopolitičkih previranja, suočava s novom energetskom krizom", rekao je Jørgensen novinarima u Bruxellesu nakon sastanka s europskim prerađivačima nafte.
Dodao je da će predstojeća zima biti teška za europske građane i gospodarstvo u cjelini te da računi za energente u Europskoj uniji bilježe snažan rast.
Europska komisija također procjenjuje da će globalno tržište dizela ostati ograničeno najmanje do 2027. godine, što će održavati visoke cijene energije. Zbog toga želi povećati proizvodnju u europskim rafinerijama, od kojih je oko četvrtine zatvorena tijekom posljednja dva desetljeća.
Ograničena opskrba i nedovoljne zalihe plina
Opskrba plinom u Europi trenutačno je ograničena.
Poremećaji u isporukama ukapljenog prirodnog plina (LNG), uzrokovani ratom s Iranom, smanjili su isporuke iz nekoliko izvora, posebno iz Katara. Istodobno je Europa u ljetno razdoblje ušla sa zalihama znatno ispod uobičajene razine.
Prema podacima Agencije Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER), skladišta plina u EU-u 21. listopada bila su popunjena 75 posto, što je znatno ispod uobičajenog cilja od 90 posto do 1. studenoga, iako je državama članicama omogućena veća fleksibilnost u njegovoj primjeni.
Na kraju prošle zime skladišta su bila popunjena svega 28 posto, u usporedbi s devetogodišnjim prosjekom od oko 40 posto. Njihovo ponovno punjenje bilo je sporo i skupo.
ACER procjenjuje da je rat povećao europski račun za uvoz plina za između 18 i 33 milijarde eura.
Tijekom ljeta gotovo nijedna pošiljka katarskog LNG-a nije stigla u Europsku uniju, zbog čega se blok sve više oslanja na Sjedinjene Američke Države, koje sada osiguravaju približno 30 posto europskih potreba za plinom.
Agencija je upozorila i da će se Europa tijekom zime natjecati s Azijom za dostupne pošiljke LNG-a, što bi moglo dovesti do dodatnih oscilacija cijena. Ipak, potražnja za plinom i dalje je oko 20 posto niža nego prije krize iz 2022. godine, što znači da će postojeće zalihe trajati dulje.
Europa traži alternativne izvore opskrbe
Europska unija ubrzano traži alternativne izvore opskrbe.
EU i Kanada, prema nacrtu zajedničke izjave pripremljene za summit u Montrealu koji će se održati danas i sutra, razmatraju dugoročni sporazum o isporuci ukapljenog prirodnog plina.
Istodobno bi se ministri energetike država članica EU-a danas trebali sastati kako bi razgovarali o stanju na energetskom tržištu i mogućim odgovorima na sve veće pritiske na opskrbu i cijene energenata.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.



























