Tvrtka iz Laktaša uspješno lobira za svoje proizvode u SAD-u

Američki odvjetnik Robert Harmala, utemeljitelj i većinski vlasnik tvrtke za proizvodnju naoružanja "Matra Group" iz Laktaša, angažirao je svoju lobističku tvrtku u SAD-u kako bi zagovarao da američke institucije kupuju vojnu opremu koju proizvodi u Laktašima.

Dokumenti iz registra američkog Kongresa pokazuju kako je Matra Group, koja se bavi proizvodnjom spremnika za streljivo, u srpnju 2025. godine potpisala ugovor o lobiranju s američkom tvrtkom Telegraph Avenue Advisors. Robert Harmala vlasnik je obiju tvrtki, piše Detektor.

Prema Harmalinu profilu na društvenoj mreži LinkedIn, u vrijeme kada je "Matra" osnovana bio je partner u odvjetničkom uredu u Baltimoreu.

Devet godina nakon osnivanja tvrtke u BiH, Harmala je osnovao vlastiti odvjetnički ured "Telegraph Avenue Advisors" sa sjedištem u Washingtonu, koji je sredinom 2025. godine postao lobist za "Matra Group".

Kako je vidljivo iz dokumenata, "Telegraph Avenue Advisors" opisan je kao lobistička tvrtka, a Harmala kao njezin jedini lobist.

Od Travnika do Laktaša

Tvrtka Matra Group registrirana je 2013. godine u Travniku, a danas posluje u Glamočanima, nedaleko od Banje Luke. Specijalizirana je za proizvodnju namjenske opreme, ponajprije spremnika za automatske puške AK-47.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH iz 2021. godine, tvrtka je bila jedna od rijetkih domaćih koje su dobile dozvolu za izvoz na afričko tržište.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH tijekom 2016. godine navelo ju je i među vodećim izvoznicima naoružanja i vojne opreme. Prema riječima resornog ministra Staše Košarca, 2022. godine bila je jedna od tri tvrtke kojima su izdane dozvole za izvoz oružja i vojne opreme u Izrael.

Enes Hodžabegović, direktor "Matre", potvrdio je Detektoru kako su najveći izvoz ostvarivali u afričke zemlje, najčešće preko partnera iz Srbije, kao i da ugovor o izvozu u Izrael nikada nisu realizirali.

Angažiranje lobista na ovakav način uobičajena je praksa kojom pojedinci, tvrtke i organizacije zagovaraju svoje interese kroz kontakte s predstavnicima američkih institucija.

Tromjesečna izvješća o aktivnostima "Telegraph Avenue Advisorsa" pokazuju da je tijekom 2025. i 2026. godine ta tvrtka od lobiranja za "Matra Group" ostvarivala prihode manje od 5.000 američkih dolara po tromjesečju, što može značiti i da nije bilo isplata. Detektor to nije mogao neovisno potvrditi. Enes Hodžabegović rekao je Detektoru da "Matra Group" nije platila ništa za lobiranje.

U posljednjem izvješću, podnesenom 15. listopada ove godine, nije prijavljena nikakva lobistička aktivnost. Registracija je u trenutku pisanja ove priče i dalje bila aktivna.

Lobiranje za američki vojni sektor

Kao teme lobiranja navedeni su zagovaranje kod Ministarstva obrane SAD-a da kupuje vojne, odnosno obrambene proizvode od "Matra Groupa", kao i ponovno odobravanje Zakona o nacionalnoj obrani SAD-a (NDAA), akta koji definira od koga američke vojne snage mogu kupovati oružje.

U izvješćima nije navedeno za koje se točno proizvode lobiralo.

Sjedinjene Američke Države imaju stroge propise koji obvezuju vojsku da kupuje vojne proizvode i opremu samo ako su proizvedeni u SAD-u. Kroz postupak ponovnog odobravanja Zakona o nacionalnoj obrani lobisti nastoje osigurati izuzeća ili dopuštenja za nabavu određene vojne opreme, što otvara vrata tvrtkama izvan te zemlje.

Predsjednik Centra za sigurnosne studije u Sarajevu Denis Hadžović kazao je Detektoru da su takve lobističke aktivnosti u središtu politike sadašnje američke administracije.

"S ovom administracijom sve je trgovina, tako da i neke tvrtke poput ovih traže pristup tom tržištu. To je osnovna premisa američke politike", pojasnio je Hadžović, ocjenjujući da se bosanskohercegovačke tvrtke trebaju tome prilagoditi.

Kao institucije s kojima je bio u kontaktu Harmala je u prvom izvješću naveo američki Senat i Zastupnički dom. Od listopada 2025. na popisu su se našle i američka vojska te Središnja obavještajna agencija (CIA), a od siječnja 2026. i Obrambena logistička agencija, koja nabavlja opremu i zalihe za američke oružane snage.

Harmala nije odgovorio na pitanja Detektora o tome koje je proizvode "Matra Groupa" nudio američkim institucijama, kao ni je li i koliko točno plaćeno lobiranje.

"S obzirom na zakone u Bosni i RS-u koji se tiču objavljivanja informacija, morat ću odbiti komentar", naveo je Harmala u pisanom odgovoru Detektoru.

Hodžabegović je naveo kako bi bili zadovoljni kada bi se prodaja povećala i proširila na druga tržišta, posebno američko.

"Dosad nismo postigli nikakav dogovor s američkim vlastima o kupnji naših proizvoda, ali bi nam to itekako pomoglo i unaprijedilo naš rad", kazao je Hodžabegović.

Lobist s iskustvom

Lobiranje za bosanskohercegovačku tvrtku nije Harmalin prvi posao ove vrste. Prema američkom registru lobista, njegovo se ime od 1999. godine pojavljuje u brojnim izvješćima, a zastupao je više od stotinu klijenata kroz odvjetničke urede u kojima je radio.

Među njegovim klijentima bili su proizvođač naoružanja "Lockheed Martin", privatni vojni izvođač "Triple Canopy", hotelski lanci "Marriott" i "Hilton" te deseci indijanskih plemena, koja su i danas njegovi najveći klijenti.

Zastupao je i Hatice Cengiz, zaručnicu saudijskog novinara Jamala Khashoggija, ubijenog u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu.

Iskustvo lobiranja kod Ministarstva obrane SAD-a, osim s "Matrom", ima i s australskom rudarskom tvrtkom "Colosseum Rare Metals", za koju lobira od 2024. godine.

Osim za tvrtke, Harmala je radio i za strane političare. Prema dokumentima američkog Ministarstva pravosuđa, 2003. godine bio je u timu koji je zastupao tadašnjeg ukrajinskog premijera Viktora Janukoviča.

Ni balkanski političari nisu mu bili nepoznanica pa je tako 2023. godine kontaktirao članove Kongresa u ime hrvatske stranke Socijaldemokrati.

"Ja sam Amerikanac hrvatskog podrijetla i dogovorio sam sastanke iz ljubaznosti prema poznanicima u Hrvatskoj i iz osobnog interesa za dobre odnose između SAD-a i Hrvatske", naveo je u izvješću podnesenom registru FARA o lobiranju za hrvatske političare.

Tko je još u tvrtki?

Uz Harmalu, kao vlasnika, kao direktor "Matra Groupa" upisan je Enes Hodžabegović, nekadašnji vršitelj dužnosti direktora "Remontnog zavoda" u Travniku, koji je također dio namjenske industrije BiH.

"Matru" su, kako je naveo Hodžabegović, nakon osnivanja u Travniku preselili u Banju Luku jer kod tamošnjih vlasti nisu naišli na razumijevanje za potrebne dozvole. Od tada "Matra" nesmetano posluje u ovom bosanskohercegovačkom gradu, gdje je razvila i vlastiti proizvodni pogon u Glamočanima.

Pojasnio je da je proizvod koji su najviše izvozili i usavršili zapravo čelični spremnik za puške AK-47, kalibra 7,62 mm, ali da su odlučili proširiti asortiman.

Tako su razvili i čelične spremnike za puške M16 i sve druge puške kalibra 5,56 mm. Taj je kalibar standard u NATO savezu, naveo je Hodžabegović, što bi im otvorilo nova tržišta u svim zemljama NATO-a, a posebno kod američkih sigurnosnih službi.

"Prije nekoliko godina vrlo uspješno smo testirali spremnike kalibra 5,56 mm i trenutačno tražimo stabilne partnere za njihov plasman", dodao je Hodžabegović.

Pogon te tvrtke posjetio je 2019. godine tadašnji načelnik Laktaša Ranko Karapetrović, dugogodišnji istaknuti član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i današnji predsjednik Komisije za žalbe Republike Srpske.

"Čast mi je što su me pozvali čelnici ove tvrtke, koja doista uspješno posluje i izvozi proizvode u SAD, Egipat i Mađarsku", kazao je tada Karapetrović, dok se s Harmalom fotografirao u pogonima "Matre" povodom šeste obljetnice tvrtke.

U objavi Općine Laktaši kao jedan od najvećih kupaca "Matra Groupa" navedena je "Zastava oružje" iz Kragujevca, uz ocjenu da se "Matra" smatra najvećim izvoznikom naoružanja i vojne opreme iz Republike Srpske.

Uz Hodžabegovića kao direktora i Harmalu kao vlasnika, od 2014. godine pridružio im se i Adrian Majher, koji se i u trenutku pisanja ove priče navodi kao suvlasnik tvrtke.

Ugovorom koji su potpisali 2014. godine Majher je postao suvlasnik s 49 posto udjela, bez obveze uplate kapitala, jer mu je Harmala prenio dio svojeg udjela.

Prema Hodžabegovićevim riječima, Majher je bio dugogodišnji zaposlenik Gradske uprave Grada Zagreba i blizak suradnik za međunarodne odnose bivšeg gradonačelnika hrvatske prijestolnice Milana Bandića.

Bandićevu karijeru obilježile su afere i istrage zbog sumnji na korupciju i zlouporabu položaja.

U Bandićevoj administraciji, kako je navedeno na službenoj mrežnoj stranici Grada Zagreba, Majher je bio zadužen za međugradsku i međunarodnu suradnju te europske integracije Zagreba, dok je danas zaposlenik Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo u Zagrebu.

Majher je krajem svibnja 2025. godine u Petrinji, nedaleko od Zagreba, osnovao tvrtku "Tursas Defense Technology", koja se bavi nizom trgovačkih i proizvodnih djelatnosti, poput uvoza, izvoza i proizvodnje naoružanja i vojne opreme.

Ova tvrtka, koja prema podacima Financijske agencije Hrvatske (FINA) nema zaposlenih, u 2025. godini nije zabilježila prihode, a njezin neto gubitak iznosio je gotovo 1.300 eura.

Detektor je pokušao stupiti u kontakt s Majherom, ali nije odgovarao na dostupne telefonske brojeve. Također nije odgovorio na upit koji su mu novinari poslali putem LinkedIna.

Hodžabegović je pojasnio kako je tvrtka koju je Majher osnovao u Hrvatskoj zapravo trebala poslužiti za izvoz "Matrinih" proizvoda na tržište Europske unije.

Spremnici za streljivo na američkom tržištu

Spremnici za streljivo "Matra Groupa" na američko civilno tržište stizali su još od 2015. godine, kada ih je, prema pisanju specijaliziranog portala The Firearm Blog, prodavala američka tvrtka "Gibbs Rifle".

Podaci iz američkih carinskih manifesta, dostupni u komercijalnim bazama poslovnih podataka poput ImportGeniusa, pokazuju da je tvrtka iz Laktaša 2021. godine tvrtki "Navy Arms" poslala više od 40.000 spremnika za AK-47, a u siječnju 2022. oko deset tona spremnika tvrtki "Zastava Arms USA".

Riječ je o američkoj podružnici srbijanske tvornice "Zastava oružje" iz Kragujevca i ekskluzivnom uvozniku njezina oružja u SAD, kako se navodi u jednoj od objava na mrežnoj stranici američke tvrtke.

Izvršni direktor "Zastava Arms USA" je Ranko Ristić, a istu funkciju, prema njegovu profilu na LinkedInu, obnaša i u čikaškoj tvrtki za trgovinu oružjem "Redstar Ordnance", koja odnedavno ima svoje predstavništvo u Višegradu.

Mediji su u travnju ove godine pisali da je Ristić jedan od ključnih lobista u SAD-u za čelnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, u čijem je društvu, zajedno s lobistima lokalnih vlasti iz RS-a, poput Michaela Flynna i Roda Blagojevicha, prikazan u nekoliko objava na Dodikovu Instagramu.

Ristić je, prema izvješćima koja je Blagojevicheva tvrtka "RRB Strategies" podnijela američkom Ministarstvu pravosuđa, za konzultantske, prevoditeljske i organizacijske usluge povezane s RS-om od travnja 2025. do ožujka 2026. primio ukupno 230.000 dolara.

Dio tih sredstava isplaćen mu je preko tvrtke "Strategic American Solutions", koju je, prema registru američke savezne države Illinois, osnovao u prosincu 2025. godine i čiji je jedini direktor.

Ristić je za Detektor potvrdio da je njegova tvrtka "Zastava Arms USA" poslovala s "Matrom", kao i da mu je drago što je takve proizvode mogao kupovati u BiH.

"O 'Matri' znam da je to profesionalna tvrtka. Od njih smo kupili kvalitetne proizvode. I u našem je interesu kupovati proizvode visoke kvalitete od pouzdanih partnera", naveo je Ristić.

Prema njegovim riječima, lobističke aktivnosti kakve je provodila "Matra" sasvim su normalan dio tržišnog natjecanja.

"Kada prodajete američkoj vladi, imate više kupaca. Imate Ministarstvo obrane, CIA-u, FBI, vojsku, ništa tu nije neobično i ne mora značiti da je išta radio s njima. Ljudi pokušavaju", zaključio je Ristić.

Pojašnjavajući trenutačnu trgovinu naoružanjem u svijetu i mogućnosti koje se otvaraju proizvođačima tih proizvoda, Hadžović navodi kako je sadašnje izdvajanje golemih sredstava za naoružanje prilika za bosanskohercegovačke proizvođače. Ipak, smatra da ta prilika dosad nije dovoljno iskorištena.

"Ono što može biti dobro jest da bi time donekle ojačali svoje partnerske odnose s Europskom unijom. Mislim da su rizici ipak zanemarivi jer se moraju pratiti svjetska kretanja na tom području i što prije uhvatiti korak", dodao je Hadžović.