Tvrtke iz Turske i Srbije prijavile su se na tender poduzeća "Sarajevo-gas" iz Istočnog Sarajeva za projektiranje i izgradnju magistralnog plinovoda Šepak – Novi Grad, čija je procijenjena vrijednost 900 milijuna konvertibilnih maraka bez PDV-a, rečeno je na sjednici za otvaranje ponuda.
Riječ je o tvrtkama "Vemak" iz Turske i "Konvar" iz Srbije, koje su posljednjeg dana tendera dostavile ponude, čime su ispunile uvjete za ulazak u prvu fazu ograničenog postupka koji "Sarajevo-gas" provodi. To praktično znači da su, u skladu sa zahtjevima naručitelja, ove tvrtke dostavile dokumentaciju, na osnovu koje će biti ocijenjeno ispunjavaju li one uvjete za ulazak u drugu fazu.
U pretkvalifikacijskom postupku, komisija koju je "Sarajevo-gas" sačinio dužna je pregledati i ocijeniti pristiglu dokumentaciju, te odrediti zadovoljava li ijedna od ponuda zahtjeve javne nabavke. Ako se utvrdi da su uvjeti zadovoljeni, naručitelj će te tvrtke pozvati na dostavu ponuda, ali tako da ne otkrije podatke o ostalim ponuđačima.
"Vemak" i "Konvar" bili su dužni, osim prijave, dostaviti tehnički opis radova, izjave o osobnoj, ekonomskoj, financijskoj, tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti, kao i pisanu izjavu da nisu u sukobu interesa.
Već pri otvaranju prvog dijela dokumentacije tvrtke "Vemak" članovi komisije su ukazali na određene manjkavosti, kao što je neuvezanost dokumentacije na zakonom propisan način, te nepostojanje adekvatne ovjere ključnih izjava neophodnih za pretkvalifikacijsku fazu.
Tvrtka "Vemak", osnovana 2003. godine, bavi se građevinarstvom, posebno izgradnjom plinovoda i energetske infrastrukture, te su, prema javno dostupnim informacijama, do sada radili na brojnim projektima u Turskoj, Iraku i Hrvatskoj. Izdvaja se projekt izgradnje Turk Stream Onshore Natural Gas Pipeline, kada su radili na kopnenom dijelu plinovoda koji povezuje Tursku s ruskim sustavom preko Crnog mora, plinovod Bosiljevo – Sisak u Hrvatskoj, te plinovod Khormor – Chemchemal u Iraku.
Novinari Detektora isključeni su sa sjednice komisije prije otvaranja dokumentacije kompanije "Konvar".
Ova srbijanska kompanija postoji duže od dva desetljeća, a bavi se izvođenjem mašinskih infrastrukturnih radova. Do sada su radili na plinifikaciji općina Voždovac, Palilula i Barajevo u Srbiji, kao i na radovima na plinskom interkonektoru između Srbije i Bugarske. Osim tvrtke u Beogradu, "Konvar" ima registriranu poslovnu jedinicu u Bijeljini, a kao direktor tvrtke u obje zemlje naveden je Nenad Pavlović.
Direktor "Sarajevo-gasa" Nedeljko Elek za Detektor je kazao kako tenderska komisija još uvijek vrši procjenu dokumentacije, te da se rezultatima ove faze nadaju za dva dana.
"Komisija još radi, radit će sigurno do iza četiri danas, a ja nisam član komisije, tako da će oni tu valorizaciju raditi tek možda sutra", rekao je Elek, navodeći da bi rezultati mogli biti poznati u petak, 30. siječnja.
Vlada Republike Srpske je u studenom prošle godine donijela odluku o davanju suglasnosti za realizaciju projekta izgradnje magistralnog plinovoda Šepak – Novi Grad, kao projekta, kako su naveli, od strateškog značaja planiranom strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine.
Prema ovoj odluci, projekt obuhvaća tri faze: izgradnja dijela trase Šepak – Banja Luka, izgradnja priključnih plinovoda prema općinama i gradovima i, u konačnici, izgradnja dijela plinovoda od Banja Luke do Novog Grada. Nositelj aktivnosti je poduzeće "Sarajevo-gas" a.d. Istočno Sarajevo.
Ovo poduzeće je 29. prosinca prošle godine objavilo tender za projektiranje i izgradnju plinovoda, o čemu je Detektor izvještavao. S PDV-om iznos prelazi jednu milijardu konvertibilnih maraka.
Vlasti u Republici Srpskoj već neko vrijeme inzistiraju na "Novoj istočnoj interkonekciji", koja će se kod Bijeljine spajati s plinovodom u Srbiji i za koji se očekivalo da će ga financirati ruski "Gazprom". Ovo je ranije bio prvi veliki test državne vlasti u oslobađanju od ruskog utjecaja te odnosu prema politici i budućem članstvu u Europskoj uniji, čije su države značajno smanjile ili u potpunosti obustavile poslovanje s ovom plinskom tvrtkom pod kontrolom Kremlja.
Ovo je jedna od dvije velike interkonekcije čiju izgradnju planiraju različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, pa pored ove čiju izgradnju financiraju vlasti RS-a, kolokvijalno nazvane Istočna interkonekcija, veliku pažnju izaziva i projekt izgradnje Južne interkonekcije.
Potreba za izgradnjom ovih plinovoda proistječe iz činjenice da BiH trenutačno ima samo jedan izvor plina iz Rusije, što građane i tvrtke ostavlja ovisne isključivo o plinu iz ove zemlje, dok ostale države u Europi smanjuju svoju ovisnost zbog ruske invazije na Ukrajinu. Novi izvori mogli bi također smanjiti i cijene plina.
Južna interkonekcija, o kojoj se Parlament Federacije BiH očitovao prošle godine i usvojio potreban zakon za gradnju, nije nova ideja. Ovaj plinovod godinama stoji u idejnim ladicama vlasti koje su se u Federaciji smjenjivale u posljednjih 15 godina. Posljednjih tjedana su razgovori o ovom pitanju intenzivirani i trenutačno je u BiH veleposlanstvo američke tvrtke zainteresirane za implementaciju ovog projekta.
Bez Južne interkonekcije, jedina alternativa u tom slučaju bio bi plin iz Azerbejdžana koji do Jugoistočne Europe putuje posebnim plinovodom, koji također ide preko Bugarske i Srbije. Ali on nije bez mana, jer je malog kapaciteta.
Na sjednicama Vijeća ministara prije nekoliko godina, ove dvije konekcije su stavljane u jednu zajedničku točku za glasanje, ali nikada nisu usvojene, zbog uvjetovanja iz oba entiteta.
Dodik je 2022. godine zaprijetio da će formiranje državne vlasti uvjetovati upravo Istočnom interkonekcijom, a SNSD-ov ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac je u prosincu 2024. kazao da Vijeće ministara neće dati u proceduru odobrenje za Južnu interkonekciju "bez deblokade Istočne interkonekcije".
Bruxelles je potvrdio da će do 2027. u potpunosti prekinuti uvoz ruskog plina, a Danska je u rujnu prošle godine predložila da se posebna pažnja posveti plinovodu Turski tok. Jedan od korisnika tog plinovoda je Bosna i Hercegovina, zemlja kandidat Europske unije, do kraja ovisna o ruskom plinu i bez alternativnog izvora, potpuno nespremna za novu politiku Bruxellesa.
Europska unija potpunu blokadu uvoza plina iz Rusije planira od početka invazije na Ukrajinu. Već u ožujku 2022. lideri EU su se usuglasili da se počne smanjivati ovisnost, a plan je predstavljen u svibnju iste godine.
Plan je da se ruski plin koji se dostavlja po ugovoru koji je u trajanju kraći od jedne godine zaustavi najdalje 17. lipnja 2026., s izuzetkom država koje nemaju izlaz na more, kao što su Mađarska i Slovačka. Zabrana uvoza ruskog plina po dugotrajnim ugovorima stupit će na snagu krajem 2027. godine, dok bi Mađarska i Slovačka plin mogle uvoziti zaključno s 1. siječnjom 2028. godine, piše Detektor.
