Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjednik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković održao je godišnju konferenciju za medije, tijekom koje je komentirao i pitanje Južne interkonekcije.
Konaković je govorio o ulozi tvrtke BH Gas koja je, prema važećem zakonu usvojenom u oba doma Parlamenta Federacije BiH, nositelj projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija.
Prema Konakovićevoj izjavi, uloga BH Gasa u javnim raspravama o tom pitanju je "prenaglašena".
"Što će biti za 30 ili 50 godina, koliko može trajati koncesija? Hoće li za 50 godina postojati neki BH Gas ili ne, kako bismo ga sada pozicionirali i rekli da je imperativ – za mene on nije imperativ", rekao je Konaković.
"To se može riješiti jednom rečenicom u kojoj se kaže kako će Vlada Federacije BiH pet godina prije isteka koncesije odrediti tko preuzima infrastrukturu", dodao je.
Ministar vanjskih poslova BiH uputio je potom poruku i prema HDZ u kontekstu broja glasova u oba doma federalnog parlamenta, uz napomenu kako eventualno sudjelovanje BH Gasa nakon isteka koncesije, prema njegovu stajalištu, ne bi smjelo kočiti provedbu tog projekta.
"Sada ću biti brutalno otvoren i iskren, ovo će gledati u HDZ-u i ne zanima me – možemo izglasati što god želimo, i BH Gas i ne BH Gas i bilo što. A s druge strane, kakvi će tada biti politički odnosi, hoće li ih biti – zbog toga ne bih zakočio daljnji tijek ove priče", rekao je predsjednik NiP-a.
U daljnjem izlaganju Konaković je iznio i svoje viđenje položaja BH Gasa u kontekstu šireg političkog dogovora oko projekta Južne interkonekcije.
"Mislim kako BH Gas iskreno nema ulogu u Južnoj interkonekciji prema konceptu koji smo mi dogovorili. Postoji važna okolnost – bez BH Gasa, koji je vlasnik infrastrukture u dijelu oko Travnika, nema realizacije ove ideje, ali koncesija od Krka do tog dijela je američki investitor. Ne vidim opasnost za BH Gas, ne vidim potrebu da se naglašava njihova uloga, niti potrebu da se zbog toga koči zakon kojim bi se definiralo da je riječ o koncesiji američkoj tvrtki", pojasnio je.
Istaknuo je kako je dinamika oko tog ključnog projekta "dobra i solidna", te kako se uloga BH Gasa može urediti putem njegova vlasnika, odnosno Vlade Federacije BiH.
"Hoće li do tada Vlada osnovati neko novo poduzeće, hoće li nešto integrirati? Hoće li se ova četiri subjekta u Kantonu Sarajevo – Energoinvest BH Gasu, BH Gas Sarajevogasu, Sarajevogas Toplanama, Toplane korisnicima – povezati? Na te četiri vertikale ljudi plaćaju maržu onoga što u konačnici koristi svaki građanin. Za mene je rješenje da Vlada Federacije odredi tko preuzima projekt po isteku koncesije. Vlada FBiH preuzima infrastrukturu i povjerava je kome god želi", rekao je Konaković.
Podsjetimo, oba doma Parlamenta FBiH moraju izmijeniti već usvojeni Zakon o plinovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koji je donesen u siječnju 2025. godine, kako bi se omogućila opcija dodjele koncesije stranoj ili domaćoj tvrtki za izgradnju plinovoda.
Interes za izgradnju i upravljanje plinovodom već su iskazale američke tvrtke Bechtel (izgradnja) i AAFS (upravljanje), čiji su predstavnici dolazili u Sarajevo i razgovarali s ključnim političkim akterima.
