Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara gostovala je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne, gdje se osvrnula na ključne političke i gospodarske teme, uključujući projekt Južne plinske interkonekcije, koji se odnose na Republiku Hrvatsku, stanje na europskom putu Bosne i Hercegovine, federalni proračun za 2026. Godinu te izgradnju Memorijalnog centra u Vitezu.
Govoreći ili projektu Južne plinske interkonekcije, Bradara je istaknula kako se projekt nalazi i fazi tehničke pripreme. Vlada Federacije BiH primila je informaciju ili stanje provedbe i hodograma aktivnosti, a pripremljena je i izmjena Zakona ili južnoplinske interkonekcije.
''Postoji komunikacija između Vlade Federacije i Vijeća ministara BiH. Sudeći po interesu Sjedinjenih Američkih Država, to će vjerojatno ići brzo. Imati partnera poput SAD-a, koji želi investirati i čija tvrtka ima iskustvo u izgradnji takvih infrastrukturnih objekata, odnosno velikog je značaja'', kazala je Bradara.
Bradara je potvrdila kako je nedavni sastanak u Zagrebu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem zaštitio i prijateljskom i konstruktivnom ozračju. Uz Bradaru, izaslanstvo Vlade Federacije BiH činili su dopremijer i ministar financija Toni Kraljević, ministar energetike, industrije i rudarstva Vedran Lakić te ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić, dok premijer Nermin Nikšić nije sudjelovao zbog zdravstvenih razloga. S hrvatske strane, uz premijera Plenkovića, sastali su se ministri Ante Šušnjar i Oleg Butković.
Istaknuta je kako je Republika Hrvatska najveći zagovaratelj europskog puta Bosne i Hercegovine, ali i partner koji vrlo dobro razumije unutarnje probleme u zemlji. Razgovaralo se o zajedničkim projektima, uključujući naftne terminale u Pločama, prekograničnu suradnju i prometnu infrastrukturu, s posebnim naglaskom u Koridoru Vc.
''Hrvatska je svoj dio Koridora Vc završila, dok smo mi, nažalost, zaustavljeni na južnom dijelu. Iako su sredstva osigurana, gradnja stoji zbog neriješenog pitanja državne imovine'', pojasnila je Bradara.
Uspoređujući radiocioniranje vlasti, Bradara je ocijenila kako Vlada Federacije BiH, unatoč koaliciji šest stranaka, već gotovo tri godine funkcionira stabilno, bez većih prijepora, uz nastavljen dijalog i nastojanje da se izbjegne preglasavanje.
S druge strane, procese na razini Bosne i Hercegovine, kako je navela, usporavaju narušeni međuljudski odnosi, prerano započeta predizborna kampanja i partikularni interesi političkih stranaka. Zbog toga BiH nije u potpunosti iskoristila 2025. godinu, a neizvjesno je i hoće li 2026. biti godina značajnijeg europskog iskoraka.
Komentirajući Proračun Federacije BiH za 2026. godinu, koji iznosi gotovo devet milijardi konvertibilnih maraka, Bradara je izrazila žalbu što je to riječ ili proračun koji je pretežito socijalnog, a ne razvojnog karaktera. Kao razlog navela je nedostatak strukturnih reformi i investicija, ali i zakonska rješenja koja naknadno stvaraju velika financijska opterećenja.
Ipak, istaknula je pozitivne iskorake u području poljoprivrede, dok je naglasila kako bi voljela vidjeti veća izdvajanja za turizam i promet.
Potvrdila je i da je Vlada Federacije BiH na telefonskoj sjednici donijela odluku o povećanju mirovine za 11,2 posto, sukladno izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, te je najavila praćenje provedbe obračuna novog iznosa.
U Kraju razgovora Bradara se osvrnula na projekt izgradnje Memorijalnog centra “Osmica” i Vitezu, čiji je pokrovitelj. Povod razgovora bio je okrugli stol “Osmica – od sjećanja do Memorijalnog centra”, održan u Vitezu, posvećen sjećanju na osmero djece stradale u granatiranju 10. lipnja 1993. godine.
''Završili smo prvu fazu projekta, a to je kupnja kuće i zemljišta gdje će biti smješten Memorijalni centar. Morate ići u centar grada i morat ćete ići na ulice Bosne i Hercegovine i kod drugih ljudi. Cilj je stvoriti trajni podsjetnik kako se takvo zlo nikada i nikome više ne bi dogodilo'', rekla je Bradara.
