Projekt proizvodnje magnezija na Kupresu prvi put je dobio cjelovitu, znanstveno utemeljenu analizu koja bi trebala poslužiti kao temelj za informiranu javnu raspravu. Neovisnu stručnu studiju izradili su Rudarsko-geološko-naftni i Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, obuhvaćajući tehnološke, geološke, hidrogeološke, energetske i okolišne aspekte planiranog postrojenja .
Kako je istaknuto, analiza potvrđuje da aluminotermički proces predstavlja tehnološki napredno i u industrijskoj praksi već dokazano rješenje za proizvodnju magnezija, uz potencijalno značajno smanjenje emisija i minimalan otpad, uz uvjet stroge primjene zaštitnih mjera i kontinuiranog monitoringa .
Direktor tvrtke BH Magnezij & Minerali Jan Wever poručio je da je cilj bio osigurati stručnu podlogu za raspravu temeljenu na činjenicama, a ne na nagađanjima i dezinformacijama. Naglasio je da je analiza naručena bez mogućnosti utjecaja na njezine zaključke te da predstavlja minimum odgovornosti prema lokalnoj zajednici .
Ipak, studija također upozorava na hidrogeološku osjetljivost Kupreške visoravni, zbog čega je nužno kontinuirano praćenje podzemnih voda kao standardna mjera za ovakve projekte .
Dodatne neizvjesnosti pojavile su se nakon što je Općina Kupres donijela nove zone zaštite voda koje mogu utjecati na realizaciju projekta. Investitor tvrdi da o tim odlukama nije službeno obaviješten te upozorava na manjak transparentnosti i moguće pravne posljedice .
Unatoč svemu, iz tvrtke poručuju da će poštovati odluke nadležnih institucija, ali i zaštititi svoja prava, ističući da projekt neće biti realiziran bez podrške lokalne zajednice.