U Rimu se od 4. do 6. studenoga održava međunarodni forum International Fighter 2025, koji je u hotelu Sheraton Parco de’ Medici okupio najvažnija imena svjetske obrambene industrije, vojnih zapovjedništava i strateških instituta.
Kroz niz panela, stručnih rasprava i prezentacija, više od stotinu vodećih stručnjaka raspravlja o budućnosti borbenog zrakoplovstva, razvoju šeste generacije borbenih sustava te o izazovima industrijske i vojne neovisnosti Europe u odnosu na američke partnere. Forum se održava u trenutku kada europske zemlje ubrzano moderniziraju svoje flote i ulažu u razvoj domaćih kapaciteta, pokušavajući osigurati stratešku samostalnost u svijetu rastućih globalnih napetosti.
U središtu interesa su programi FCAS (Future Combat Air System) i GCAP (Global Combat Air Programme), zajednički projekti više europskih zemalja, čiji je cilj stvaranje nove generacije borbenih zrakoplova koji će definirati europsku zračnu nadmoć do 2060-ih. Ti programi ne obuhvaćaju samo razvoj samih zrakoplova, nego i mrežu pratećih sustava – od autonomnih dronova do digitalnih platformi koje će omogućiti suradnju između različitih grana oružanih snaga.
Posebnu pažnju privlače teme o umjetnoj inteligenciji u borbenim sustavima, autonomnim letjelicama te novim modelima obuke pilota u doba kada tehnologija i čovjek moraju djelovati u savršenoj sinergiji. Stručnjaci upozoravaju da je borbeno okruženje budućnosti višedimenzionalno – spaja zrak, svemir, cyber prostor i elektroničko ratovanje – pa obuka pilota više ne može biti tradicionalna, nego uključuje i simulacije, AI asistenciju i autonomne suučesnike u misijama.
Forum su otvorili bivši zapovjednici američkog ratnog zrakoplovstva, generali Mark D. Kelly i Frank Gorenc, dok se među brojnim visokim govornicima ističu Jorge Tamarit-Degenhardt iz Eurofighter Typhoona, Ryan Tseng iz Shield AI-a, brigadni general Philippe Suhr iz Francuskog ratnog zrakoplovstva te general Antonio Conserva, načelnik Glavnog stožera talijanskog ratnog zrakoplovstva, koji će zatvoriti skup.
Posebnu pozornost privukli su paneli o industrijskoj suverenosti i o tome može li Europa razviti vlastitu borbenu industrijsku bazu neovisnu o američkim korporacijama, ali i rasprave o ulozi elektroničkog ratovanja, interoperabilnosti u NATO-u te o tome kako umjetna inteligencija može preuzeti ulogu u donošenju borbenih odluka u stvarnom vremenu.
Zanimanje je izazvalo i predavanje o prijelazu europskih zračnih snaga na flote F-35, koje drže ključ modernizacije obrane Belgije, Italije i Njemačke, te o programima obuke pilota i integraciji bespilotnih letjelica u svakodnevne misije.
Kroz dinamične rasprave jasno se iščitava nova sigurnosna paradigma: zračno ratovanje budućnosti više neće ovisiti samo o pilotima i avionima, nego o mreži povezanih sustava, algoritama i strateškoj otpornosti saveznika.
Forum u Rimu potvrđuje da europske zemlje, uz potporu NATO-a i partnera iz SAD-a, traže ravnotežu između tehnološke suradnje i obrambene neovisnosti – u vremenu kada je zračni prostor ponovno postao ključno bojno polje globalne moći.
