Rusija bi Venezueli mogla isporučiti svoje najnaprednije hipersonične projektile, objavili su u Moskvi dužnosnici koji tvrde da je riječ o sustavima koji su ''nemogući za presretanje'' i koji mogu nositi konvencionalne, ali i nuklearne bojeve glave.
Prema navodima ruskog zastupnika i zamjenika predsjednika Odbora za obranu Državne dume Alekseja Žuravljova, ova bi isporuka mogla ozbiljno uznemiriti Washington. ''Amerikance bi mogle čekati iznenađenja'', rekao je Žuravljov u razgovoru za portal Gazeta.Ru, dodajući da ''ne vidi nikakve zapreke da se prijateljskoj zemlji isporuče novi sustavi poput Oreshnika ili, primjerice, već dokazanih projektila Kalibr''.
Projektile Oreshnik (na ruskom ''lješnjak'') Kremlj opisuje kao oružje sposobno pogoditi bilo koju metu na europskom kontinentu unutar jednog sata ako se lansira iz Rusije ili Bjelorusije. Predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi istodobno korištenje više takvih projektila, čak i s konvencionalnim bojevim glavama, imalo ''razorne posljedice usporedive s nuklearnim udarom''.
Oreshnik je prvi put upotrijebljen u studenome 2024. u ukrajinskom gradu Dnipru, što je Putin opisao kao odmazdu za ukrajinske napade dugometnim oružjem zapadne proizvodnje, poput britansko-američkih projektila Storm Shadow, na ciljeve unutar Rusije.
Prema pisanju The Washington Posta, predsjednik Venezuele Nicolás Maduro osobno je kontaktirao Putina kako bi zatražio vojnu pomoć uslijed pojačanog američkog vojnog prisustva u Karibima. Maduro je tražio jačanje venezuelanske protuzračne obrane, obnovu ruskih borbenih zrakoplova Sukhoi Su-30MK2 koji su već u posjedu Venezuele te nabavu 14 kompleta projektila. U pismu ruskom predsjedniku Maduro je naveo da su zrakoplovi Sukhoi ''najvažnije sredstvo odvraćanja koje ima vlada Venezuele u slučaju prijetnje ratom''.
Istodobno, Caracas je, prema istim izvorima, zatražio pomoć i od Kine i Irana u modernizaciji svojih vojnih kapaciteta i jačanju obrambene suradnje.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države posljednjih mjeseci pojačavaju prisutnost u Karipskom moru, raspoređujući borbene zrakoplove, ratne brodove, bombardere, marince, dronove i izviđačke letjelice. Washington tvrdi da su te mjere nužne kako bi se prekinuo šverc narkotika prema SAD-u. Od rujna su američke snage izvele više od desetak napada na navodne krijumčare droge, od kojih je većina polazila s obala Venezuele, pri čemu je poginulo više od 60 ljudi.
Na to je reagirala glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, koja je osudila ''pretjeranu uporabu vojne sile u provođenju antinarkotičkih zadataka'' te ponovila ''čvrstu potporu'' Moskve venezuelanskom vodstvu.
Rusija i Venezuela njeguju bliske odnose već dva desetljeća, a prošle su godine u Moskvi potpisale ugovor o strateškom partnerstvu. Žuravljov je naglasio da je ''Rusija jedan od ključnih vojno-tehničkih partnera Venezuele'' te da ''opskrbljuje zemlju gotovo cijelim spektrom oružja''.
Putin je u utorak najavio i da će međukontinentalni teški projektil Sarmat, poznat pod nadimkom Sotona II, ući u borbenu uporabu iduće godine. Riječ je o oružju koje je rusko vodstvo već nazvalo ''najsnažnijim na svijetu''.
