Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO BiH), u 2024. godini u našu je zemlju uvezeno oko 98 tisuća tona živih životinja, svježeg, rashlađenog i smrznutog mesa i ostalih mesnih proizvoda. Sve vrijedno 683 milijuna KM, uz plaćene uvozne pristojbe od oko 118 milijuna KM. U prvih 11 mjeseci 2025. godine uvoz je bio količinski manji, oko 85 tisuća tona, ukupna vrijednost također manja, za oko 20 milijuna KM (661 milijun KM), dok su uvozne pristojbe bile za oko četiri milijuna veće te su iznosile 122 milijuna KM.
Najviše se uvezlo svježeg goveđeg mesa iz Nizozemske, Italije, Poljske, Belgije, Njemačke, Srbije, Austrije, Hrvatske, Litve, Danske i Rumunjske. Smrznutog je goveđeg mesa uvezeno nešto više od 3.000 tona, i to najviše iz Paragvaja, Brazila i Poljske.
U Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku BiH iz 2024. godine, u domaćim klaonicama godišnje se zakolje i obradi oko 38.600 goveda. U Federaciji BiH godišnje se utovi između osam i deset tisuća tovne junadi, što nije dovoljno ni za mjesec dana potrošnje.
"Crno meso koje postaje crveno"
Osim proizvodnje, jedno od ključnih aktualnih pitanja odnosi se na kvalitetu mesa koje se konzumira u Bosni i Hercegovini.
U prosincu prošle godine javnost je imala priliku čuti niz izjava na tu temu. Prvo je ministrica financija RS-a Zora Vidović, koja je svojevremeno bila direktorica tvrtke koja se bavila proizvodnjom mesnih proizvoda, komentirala problem smrznutog mesa koje stiže na domaće tržište.
"Kada se mljeveno pileće meso doveze iz Nizozemske, to su ploče. Ono je potpuno crno. Igra slučaja, čovjek je jednom iz Hercegovine vozio, pokvarila se hladnjača i dovezao kod nas u klaonicu. Nisam mogla vjerovati da je to meso. I sad tehnolog kaže: 'Kada naspete neki prah u to, ono postane crveno…'", prisjetila se Vidović.
Zatim je uslijedila izjava premijera RS-a Save Minića, koji je upozorio kako postoji osnovana sumnja kako su tri tvrtke iz drugog entiteta, FBiH, uvezle govedinu i svinjetinu iz Argentine, deklariranu kao robu za preradu, te da je dao nalog nadležnim institucijama u RS-u da ispitaju je li meso završilo u maloprodajnim objektima i mesnicama kao meso namijenjeno konzumaciji.
Inspekcije tvrde sve je pod kontrolom
Kako kažu iz Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske, meso može ući u FBiH kao roba za preradu, a završiti u RS-u kao "svježe", jer između ta dva entiteta nema kontrole.
"Uvoz smrznutog mesa nije zabranjen, ali rješenje o uvozu smrznutog mesa, koje izdaje nadležni inspektor Ureda za veterinarstvo BiH, jasno navodi kako je uvoznik dužan pošiljku koristiti isključivo za daljnju preradu i izradu proizvoda od mesa te je ne smije koristiti u prodaji kao svježe meso nakon odmrzavanja", kažu iz inspekcije
Kada je riječ o uvozu, kontrolu pošiljki mesa i proizvoda od mesa pri uvozu u Bosnu i Hercegovinu provodi veterinarska inspekcija u okviru Ureda za veterinarstvo BiH, koja izdaje rješenje kojim se odobrava uvoz, pojašnjavaju iz inspekcije.
Tvrde kako u prošloj godini nisu u maloprodaji zatekli veće količine mesa bez dokaza o podrijetlu i deklaracije.
Kod uvoza sirovina i proizvoda životinjskog podrijetla Ured za veterinarstvo BiH izdaje rješenja o nepostojanju veterinarsko-zdravstvenih zapreka, kojima se definiraju uvjeti pod kojima je uvoz dopušten. Svaku pošiljku mora pratiti veterinarsko-zdravstveni certifikat koji izdaje službeni veterinar zemlje izvoznice, a koji je pošiljku pregledao najkasnije 24 sata prije otpreme. Taj certifikat predstavlja jamstvo zdravstvene ispravnosti u međunarodnom prometu.
Granična veterinarska inspekcija provodi obvezne kontrole svake pošiljke, koje uključuju dokumentacijski i identifikacijski pregled, fizičku kontrolu robe, kao i uzimanje uzoraka za laboratorijske analize.
Navode kako u posljednjem razdoblju nije zabilježen porast broja pošiljki koje ne ispunjavaju veterinarsko-zdravstvene uvjete za uvoz.
Razlike u kvaliteti "mogu postojati"
Ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković ističe kako je uvoz mesa dopušten isključivo iz zemalja, odnosno njihovih dijelova, koji se nalaze na popisu odobrenih područja koji sastavlja i ažurira Ured za veterinarstvo BiH.
"Meso može dolaziti samo iz odobrenih objekata i svaku pošiljku mora pratiti veterinarski certifikat kojim se potvrđuje kako proizvod ispunjava propisane uvjete za stavljanje na tržište BiH", kaže Tanković.
Naglašava kako domaći propisi zahtijevaju kako uvozno meso mora ispunjavati iste zahtjeve zdravstvene ispravnosti kao i meso proizvedeno u BiH.
"To znači kako takvi proizvodi prolaze propisane veterinarske i higijenske kontrole i smatraju se zdravstveno ispravnima."
Dodaje kako, "iako su standardi sigurnosti izjednačeni, razlike u kvaliteti mogu postojati, osobito u pogledu svježine, starosti mesa i trajanja zamrzavanja."
"Zbog toga je posebno važno da potrošači budu jasno i točno informirani putem deklaracija o podrijetlu mesa, njegovu statusu - svježe, smrznuto ili odmrznuto - i roku uporabe, kako bi mogli donijeti najbolju odluku pri kupnji", naglašava Tanković.
