Još jedan udar zbog gašenja Aluminija

U Bosni i Hercegovini je nastavljen pad potrošnje električne energije zbog pandemije koronavirusa, kao i u cijelom svijetu, naveli su u Državnoj regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), u čijem je izvještaju za proteklu godinu navedeno da je potrošnja kupaca priključenih na prijenosni sustav smanjena za čak 49,2 posto.

Pročitajte još

Novi udar u BiH: Rast će i cijene struje

''Ovaj veliki pad potrošnje u najvećoj je mjeri posljedica gašenja proizvodnje u Aluminiju d. d. Mostar, ali i teškoća koje su u poslovanju imali ostali veliki kupci, kao što su B.S.I. d.o.o. Jajce i R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić-Grad, zbog nepovoljnih kretanja na globalnom tržištu metala izazvanih pandemijom Covid-19. Smanjenje potrošnje zabilježeno je kod svih kategorija kupaca priključenih na distributivni sustav, izuzev kod domaćinstava'', navedeno je.

Dnevni avaz piše kako su, dok ukupna potrošnja električne energije pada, naponske prilike u elektroenergetskom sustavu BiH često iznad propisanih vrijednosti. Tako su se lani dogodila 563 ispada na 400, 220 i 110-kilovoltnoj prijenosnoj mreži.

Glavni uzrok nastanka i trajanja previsokih napona su slabo opterećeni 400-kilovoltni dalekovodi u periodima niskog opterećenja konzuma, koji generiraju veliku količinu reaktivne energije i, zapravo, ta pojava je problem u cijelom regiji, navode sarajevske novine.

Međutim, u DERK-u smatraju da je neophodno maksimalno ubrzati aktivnosti na rješavanju problema previsokih napona. Štoviše, pored svih drugih mjera, insistiraju na investicijama koje se odnose na ugradnju prigušnica u elektroenergetski sustav BiH.

Matan Žarić, direktor Elektroprijenosa BiH, rekao je Avazu da zemlje u regiji, poput Hrvatske i Slovenije, upravo ugradnjom prigušnica rješavaju problem previsokih napona.

''U BiH bi ta investicija koštala između 20 i 30 miliona KM. Prigušnice bi se instalirale na najugroženije 400-kilovoltne čvorove, poput Mostara, Tuzle, Višegrada i Banja Luke'', rekao je Žarić.

U BiH je lani ostvarena proizvodnja električne energije manja za 4,3 posto u odnosu na 2019. godinu. Razlika ukupne proizvodnje i potrošnje u BiH, odnosno bilansni suficit u 2020. godini iznosio je 4.061 gigavatsat (GWh), što je za 379 GWh više nego u prethodnoj godini.

Time je BiH ostvarila najveći bilansni suficit u jugoistočnoj Europi i preuzela primat od Bugarske, u kojoj se zbog primjene sustava EU za trgovanje emisijama kupuju skupe dozvole za emisiju stakleničkih plinova u proizvodnji.