Izvoz voća iz BiH pao za 32 posto

Izvoz voća i povrća iz Bosne i Hercegovine u 2023. godini zabilježio je značajan pad u odnosu na 2022., objavio je Bloomberg navodeći kako je padu izvoza povrća u najvećoj mjeri doprinijelo smanjenje izvoza svježih kornišona i krastavaca, sušenih gljiva i paradajza.

Tržište malina

Negativni trendovi, kada je riječ o izvozu voća, mogu se pripisati poremećajima na tržištu malina, kao i nemogućnosti izvoza svježih jabuka i krušaka na tržište Ruske Federacije.

U 2023. godini vrijednost izvoza povrća iz BiH manja je za 6,7 posto u odnosu na 2022., dok je izvoz voća manji za 31,7 posto. S druge strane, uvoz povrća je porastao za 19,9 posto, a voća za 12,5 posto.

Kada je riječ o voću, u prošloj godini iz BiH je najviše izvezeno zaleđenog voća, šljiva, kajsija, breskvi, nektarina, višanja i trešanja. Međutim, u usporedbi s 2022. zabilježen je značajan pad izvoza ovih kultura, posebno kada je riječ o malinama.

''Još jedan od faktora koji je utjecao na ovakvo stanje bila je i situacija u vezi s rusko-ukrajinskom krizom, gdje su ukrajinski proizvođači malina zbog straha od propadanja zamrznutih proizvoda uslijed krize, požurili s velikom prodajom visokokvalitetne zamrznute maline u zemlje EU po nižim cijenama, te su tako u nezavidan položaj stavili bh. proizvođače, ali i proizvođače malina iz regije'', navodi Bloomberg.

Nula kilograma

U prošloj godini, na četiri od pet najznačajnijih izvoznih tržišta zabilježen je pad izvoza. Također, BiH bilježi i pad izvoza u Rusiju od 100 posto - sa 5.899 tona u 2022. na nula kilograma u 2023.

S druge strane, uvozom dominiraju banane i agrumi (naranče, mandarine, limuni i limete, te klementine i grejpfrut). Osim ovih vrsta voća, značajan rast uvoza zabilježen je kod jabuka i krušaka, gdje je u 2023. godini uvezeno 9.379,6 tona, više nego u 2022., što je rast od 36,3 posto. Voće najviše uvozimo iz Turske, Slovenije i Hrvatske.

U prošloj godini iz BiH je najviše izvezeno osušenog povrća, ostalog povrća (patlidžani, paprike, šampinjoni, tikvice i bundeve, ostale zelene salate i blitve) te krastavaca i svježih kornišona. Najveći pad izvoza evidentiran je kod svježe rajčice, privremeno konzerviranog povrća i krastavaca i svježih kornišona. U usporedbi s 2021. godinom izvoz kornišona i krastavaca pao je za 40,8 posto, a mladog krumpira za 52,4 posto.

Problemi na granici

Između ostalog, Bloomberg piše kako ono što još otežava bh. izvoznicima jesu i duga zadržavanja na granici s Hrvatskom zbog fitosanitarnog pregleda.

''Podaci izvoznika i prijevoznika posljednjih osam godina i analize sačinjene u prvom polugodištu ove godine, a na osnovu službenih podataka o broju prelazaka teretnih vozila preko graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom za posljednjih osam godina, jasno ukazuju i traže da se žurno pristupi izmjeni postojećeg Ugovora o graničnim prijelazima za međunarodni cestovni promet s Republikom Hrvatskom i osigura još jedan granični prijelaz za fitosanitarni pregled'', navodi Boomberg.