Izvoz namjenske industrije iz BiH smanjen za 6,45 posto
Izvoz namjenske industrije BiH u 10 mjeseci ove godine iznosio je oko 129,98 milijuna KM, što je manje za 6,45 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period, kada je izvoz ove grane privrede bio oko 139,01 milijun KM.
Tajnica Grupacije namjenske proizvodnje pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Adela Vukotić Terek izjavila je Srni da u zadnjih 10 godina namjenska industrija BiH bilježi dvocifrene stope rasta izvoza, tako da ovaj pad može biti zabrinjavajući, samo ako na kraju godine bude ovaj negativni trend.
Očekuju uspješnu godinu
"U prošloj godini realiziran je izvoz u vrijednosti od 193,8 milijuna KM, što je više za 13 posto u usporedbi s izvozom u 2016. Imajući u vidu da ista dinamika izvoza nije relevantna za mjesečnu statistiku, možemo očekivati da će ova godina biti jednako uspješna kao i prethodna", istaknula je Terekova, piše Srna.
Ona je navela da se u 10 mjeseci najviše izvozilo na tržište Saudijske Arabije, Turske, Afganistana i Egipta, te dodala da se 91 posto izvoza odnosi na municiju, a ostatak na dijelove za vatreno oružje.
Prema njenim riječima, trend u globalnoj potražnji proizvoda obrambene industrije je u padu još od zadnjih predsjedničkih izbora u SAD, kada se otklonila zabrinutost oko ukidanja Drugog amandmana, što je istovremeno rezultiralo rekordnim nivoima zaliha koje su još uvijek na visokom nivou.
Terekova je pojasnila da cijena ovih proizvoda raste zbog visokih standarda sigurnosti, kvaliteta, kontrole emisije štetne materije, kemikalija, a što sigurno utječe na smanjenu globalnu potražnju.
"Činjenica da su proizvodi namjenske industrije BiH plasirani širom svijeta govori da je svako tržište važno i interesantno, ali treba imati u vidu da svaki izvoz na novo tržište podrazumijeva i brojne preduvjete, odnosno dozvole za izvoz u skladu s geopolitičkim zbivanjima i položaju BiH u odnosu na njih", istaknula je ona.
Administrativne prepreke
Kada je riječ o problemima pri izvozu ove grane privrede, Terekova je naglasila da se oni uglavnom odnose na administrativne prepreke, poput visokih troškova pratnje pripadnika policije kod kretanja/prijevoza oružja i vojne opreme.
Prema njenim riječima, prisutni su i problemi koji se odnose na nemogućnosti pribavljanja povoljnih avansnih garancija, ali i oni općeg karaktera, kao što je nedostatak kvalificirane radne snage, koji nije zaobišao ovaj sektor, piše Srna.
"Usprkos dobrim poslovnim rezultatima, za ozbiljnu modernizaciju i razvoj namjenske industrije BiH potrebne su naučno-tehnološke osnove, kao i stručni kadar koji je tehnološki opremljen", rekla je Terekova.
Ova grana gospodarstva, prema njenim riječima, ne može biti nosilac ekonomskog razvoja zemlje, bez ozbiljnog ulaganja u znanstveno-istraživačke projekte, jer je riječ o tehnološki zahtjevnoj oblasti.
