Industrija u rastu - Gdje sve BiH izvozi plastiku

Industrija plastike u Bosni i Hercegovini, usprkos pandemiji virusa korona, i prošle godine zabilježila je rast, kojim je dodatno smanjen disbalans između izvoza i uvoza u ovom sektoru.

Tako je izvoz plastičnih masa i proizvoda od plastičnih masa iz BiH tijekom 2020. godine povećan za 16 milijuna KM, dok je istovremeno uvoz smanjen za 39 milijuna, govore podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Za razliku od 2019. godine, kada je vrijednost izvezenih plastičnih masa i proizvoda od plastičnih masa iznosila 475.120.095 KM, u protekloj godini ukupna vrijednost izvoza povećana je na 491.293.939 KM.

 S druge strane, tijekom 2020. godine  ukupno je uvezeno plastike u vrijednosti od 937.691.753 KM, dok je taj uvoz 2019. godine iznosio 976.743.389 KM.

Najviše izvozili u Njemačku, Hrvatsku...

Najveće količine plastike i proizvoda od plastike iz Bosne i Hercegovine, tijekom protekle godine, izvezene su u Njemačku, Hrvatsku, Austriju i Nizozemsku, a najviše su izvozili građevinske proizvode od plastičnih masa i proizvode za transport i pakovanje robe od plastičnih masa, kao što su čepovi, poklopci, zaklopci i ostali zatvarači od plastičnih masa.

Zanimljivo je da su proizvodi od plastike iz BiH tijekom 2020. godine stigli i u Gruziju, Maroko, Mauritaniju u Africi, te Irak.

A lani se najviše uvozilo iz Njemačke, Srbije, Italije i Turske.

Prema novčanoj vrijednosti najviše je uvezeno cijevi, crijeva i pribora za njih od plastičnih masa, zatim šipki, štapova i profilnih oblika od plastičnih masa, kao i ostalih ploča, listova, filmova, folija i traka od plastičnih masa.

Kada je riječ o masi, najviše su uvezeni polimeri etilena u primarnim oblicima, zatim poliacetali, ostali polieteri i epoksidne smole, u primarnim oblicima; polikarbonati, alkidne smole, polialil esteri i ostali poliesteri, u primarnim oblicima, ali i šipke, štapovi i profilni oblici od plastičnih masa.

Neki od ovih proizvoda u BiH su također stigli iz udaljenih zemalja: Kenije, Belizea, Kazahstana i Tuvalua.

Različiti rezultati poslovanja

Usprkos obećavajućem ukupnom skoru, domaći proizvođači lani su zabilježili različite rezultate poslovanja.

Kristina Tabak iz firme "Tabak plast" iz Tomislavgrada, koja se bavi proizvodnjom PVC cijevi, Pehd cijevi, cijevi za kanalizaciju i drugih proizvoda od plastičnih masa, kaže da su tijekom protekle godine povećali izvoz usprkos pandemiji.

"S obzirom na cijelu situaciju s pandemijom virusa korona, mi nismo stajali s proizvodnjom ni u jednom trenutku i povećali smo izvoz, a sada, krajem 2020. godine i početkom 2021, krenuli smo u proizvodnju većih količina cijevi za kanalizaciju", istaknula je Tabakova za "Nezavisne".

S druge strane, Sanja Simeunović iz firme "Euroterm" iz Bijeljine, koja se bavi proizvodnjom poluproizvoda, gotovih proizvoda od plastike, kao i proizvoda po specijalnom zahtjevu, kaže da su tijekom prošle godine zabilježili manji izvoz, i to od 50 posto, a da je i ova godina neizvjesna, kao i samo tržište.

Vitomir Pušić, vlasnik firme "Plastex" iz Srpca, čija je osnovna proizvodnja prerada plastike ekstrudiranjem, ističe da od nekadašnjih 40 radnika sada ima samo četvero i da razmišlja o zatvaranju firme.

Teško poslovati

Kaže da su uvjeti za poslovanje izuzetno teški.

"Ja sam jedini proizvođač alkaten crijeva u Republici Srpskoj i kao takav nemam posla i moram da otpuštam radnike", konstatirao je Pušić.
Škola u Tešnju

Potrebna znanja za izradu plastičnih proizvoda, sve više traženih na domaćem i stranom tržištu, nedavno je steklo 30 polaznika i polaznica obuke injekcionog brizganja plastike, koja je održana u Tešnju.

Škola za brizganje plastike je dio projekta "Unapređenje konkurentnosti privrednih subjekata na projektnom području kroz pružanje i unapređenje kvaliteta poslovno-razvojnih usluga", koji implementira Agencija za razvoj općine Tešanj, uz podršku Projekta okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), koji podržava i financira Vlada Švicarske, a provodi UNDP BiH.

"Svi koji nakon 200 sati obuke polože potrebne testove imaju priliku za zaposlenje", tvrdi Ismar Alagić, direktor Tešanjske razvojne agencije.