Ekonomija BiH bi napredovala kada bi političari rješavali zastoje koji je koče

Zastoj u reformama, nesuglasice na putu ka Europskoj Uniji, nadolazeći izbori, inflacija i manje novca da se troši obeshrabruje ekonomski napredak, stoji u izvještaju o ekonomskoj prognozi za našu zemlju koju je prezentirala Europska komisija.

Izvještaj zaključuje da je budućnost ekonomije Bosne i Hercegovine neizvjesna zbog nekoliko problema. Prvi je inflacija, koja bi mogla trajati duže nego što se očekivalo. Ako cijene nastave rasti, građanima će ostajati manje novca za trošenje, što nije dobro za ekonomiju. Drugi problem je što sve više ljudi napušta zemlju u potrazi za boljim poslom, što može prouzrokovati nedostatak radne snage. S druge strane, ekonomija bi mogla i bolje napredovati ako se političari dogovore i riješe neke od trenutnih zastoja koji je koče, piše Forbes.

Stabilne financije, ali bez značajnih reformi

Prema posljednjoj ekonomskoj prognozi Europske komisije, Bosna i Hercegovina je uspjela zadržati svoje javne financije prilično stabilnim u protekle dvije godine, ali postoji zabrinutost da bi izbori naredne godine mogli dovesti do povećanja troškova. Za naredne dvije godine se prognozira umjereno ubrzanje rasta BDP-a.

U Europskoj ekonomskoj prognozi se navodi da ekonomija Europe doživljava usporavanje, te da pritisak visokih troškova života i smanjena potražnja umanjuju predviđanja rasta BDP-a EU, iako se očekuje da će se ekonomija postepeno oporaviti zahvaljujući jačanju potrošnje podržane dobrim stanjem na tržištu rada i rastom plata.

Istovremeno, iako inflacija pada na najniže nivoe u posljednje dvije godine, visoki troškovi energije ostaju glavna briga.

Izvještaj naglašava potrebu za ambicioznim političkim mjerama koje bi uključivale suzbijanje inflacije i podršku dugoročnom rastu kroz investicije i reforme, s posebnim fokusom na zelenu tranziciju i korištenje EU fondova za oporavak.

Oporavak nakon pandemije

U dijelu izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu se navodi da je došlo do ekonomskog usporavanja, iako se zemlja oporavila od krize izazvane pandemijom COVID-19. Za cijelu 2023. godinu je prognoziran rast BDP-a na oko 1,5%. U 2024. i 2025. godini, jačanje privatne potrošnje, potpomognuto nižom inflacijom, te jačanje vanjske potražnje trebali bi podržati umjereni ubrzani rast.

Inflacija je u prvoj polovini 2023. godine pokazala trend opadanja s visokoe razine od 14,1% u siječnju na 4,1% u rujnu. Glavni pokretači su bili rast cijena hrane i bezalkoholnih pića, kao i cijena stanovanja, električne energije i kućanskih aparata. U predviđenom periodu, očekuje se daljnje smanjenje inflacije, uglavnom zahvaljujući usporavanju rasta cijena uvezenih roba. Ipak, nedavni visoki rast bruto plata, koji je dostigao 14% u prvih osam mjeseci 2023. godine, stvara dodatni pritisak na inflaciju.

Tržište rada u BiH pokazuje znakove poboljšanja, s 1,3% više zaposlenih u prvih osam mjeseci 2023. godine u odnosu na prethodnu godinu, dok je stopa nezaposlenosti, mjerena LFS metodologijom, pala na 13,1% sredinom 2023. godine, u poređenju s 15,7% godinu dana ranije.

Glavni sektori koji su kreirali nova radna mjesta su trgovina i turizam. Međutim, kontinuirana emigracija kvalificirane radne snage počinje rezultirati nedostatkom radne snage u određenim sektorima, poput građevinarstva, što može doprinijeti daljnjem pritisku na plate.

U posljednje dvije godine, BiH je uspjela zadržati svoje javne financije prilično stabilnim. Imali smo više novca u budžetu od očekivanog jer su prihodi rasli, ali nismo uspjeli potrošiti koliko je bilo planirano na projekte kao što su izgradnja i razvoj jer su to otežali politički problemi i komplicirane procedure.

Očekuje se da će se ova situacija nastaviti i u naredne dvije godine. Ipak, postoji zabrinutost da bi izbori koji će se održati 2024. godine mogli dovesti do toga da vlada poveća trošenje novca, što bi moglo prouzrokovati veći deficit. Međutim, navodi se da bi, čak i s tim povećanjem trošenja, dugovi trebali polako opadati.