BiH - ''Odustajanje od ruskog plina pogoduje samo Amerikancima''; u čijim rukama će biti ventil?

Projekt Južne plinske interkonekcije trebao je početi s realizacijom prije tri godine, ali se zbog spora oko toga u čijim rukama će biti ventil, cijeli proces odugovlači. Toliko da je američki državni tajnik Antony Blinken zatražio da se izvrši pritisak na prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića, tražeći i od njegove „centrale" u Zagrebu da se ovo pitanje što prije ubrza, piše DW.

Američke note

''S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na lidera HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, da prekine svoju opstrukciju po ovom pitanju'', navodi Blinken u pismu šefovima diplomacije u BiH i Hrvatskoj, Elmedinu Konakoviću i Gordanu Grliću Radmanu.

Blinken tvrdi da zahtjevi Čovića da se formira posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru za realizaciju izgradnje plinovoda kroz BiH, predstavlja ''dupliranje, ekonomski je neodrživo i ugrožava cijeli projekt".

''Ovako evidentna korupcija i samopogodovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU", navodi Blinken.

Pročitajte još

Konaković: Blinken poslao pismo, traži od Čovića da prestane s opstrukcijom projekta plinovoda

Iako se radi o drugom upozorenju, a s obzirom na to da je slično još prošle godine uputio i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy, za Hrvate u BiH je ta priča, kako tvrde, završena. Ranije je formirano poduzeće ''Plinovod Južna interkonekcija" sa sjedištem u Posušju, ali su prošle godine hrvatski politički predstavnici u Parlamentu Federacije BiH uložili amandmane na Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Zatražili su da se riječi ''BH-Gas d.o.o. Sarajevo" zamijene riječima ''Južna Plinska interkonekcija d.o.o. Mostar'', što znači da se sarajevska kompanija izbacuje iz upravljanja cijelim projektom.

Prijedlog nije prošao, a zakon o Južnoj interkonekciji još je u nekoj ladici. Blinken je u pismu zatražio od entitetskog parlamenta da se usvoji zakon u kojem će funkciju plinskog operatera obavljati isključivo kompanija BH Gas. Čović tvrdi da neće odustati i da je stvar jasna.

Sankcije za Čovića?

''Dopustiti da jednim bitnim strateškim energentom kao što je plin upravlja netko drugi s različitim mogućim strategijama bi bilo politički naivno. Ja nisam voljan tako nešto uraditi. Ne bih želio da sutra netko zbog političke krize zatvori plin u Sarajevu onima u Posušju'', rekao je Čović, reagirajući na Blinkenovo pismo koje bi, kako se navodi u diplomatskim krugovima, moglo biti prethodnica sankcijama Draganu Čoviću, pod uvjetom se zahtjevi na uvaže.

Kontrola ventila brine i Sarajevo. Upravo političko razmimoilaženje problem je bilo i u svim ranijim slučajevima opskrbe plinom BiH, bilo da se radi o ruskom plinu koji preko Srbije ulazi u BiH ili Južne interkonekcije.

''Blinkenovo pismo je zadnje upozorenje prije onoga što bi moglo biti u smislu reakcije američke administracije'', kaže Almir Bečarević, stručnjak u sektoru energetike, navodeći da pritisak Amerikanaca ne vidi kao njihov financijski interes da preko LNG-terminala na Krku uđu u BiH, već isključivo kao alternativu ruskom plinu.

''Ovdje se želi omogućiti sigurnost opskrbe ove regije preko plinskog terminala na Krku, tako da se dobije mogućnost izbora'', kaže Bečarević.

Jedan dobitnik

Prelazak na tzv. ukapljeni plin u Europi (a koji dolazi iz Amerike), već je značajno povećao njegovu cijenu zbog samog načina distribucije, kažu ekonomisti. Odustajanje od ruskog plina pogodovalo je samo Amerikancima, čiji plin se transportira a zatim pretvara u daljnju distribuciju na LNG-terminalima, što dodatno podiže njegovu cijenu.

''Moramo biti svjesni da nema alternative opskrbi plinom iz Rusije. Ova alternativa preko Amerike nije isplativa, jer se troši energija za njegovo pretvaranje, što je nepotreban trošak. Taj način isporuke može se koristiti samo u interventnim isporukama. Svaka druga dugoročna distribucija je suluda'', rekao je ranije za DW ekonomist Zoran Pavlović.

''Opskrba plinom u BiH se svodi na geopolitičko pitanje, odnosno želju zapada da BiH dobije alternativne izvore'', kaže stručnjak za energetiku i član Centra za održivu i energetsku tranziciju RESET Damir Miljević, postavljajući pitanje za čije interese se u ovakvim uvjetima grade plinovodi?

Pročitajte još

Plinovod s Hrvatskom gradit će i njime upravljati kompanija iz Mostara

''Nevjerojatno je davati novac na nešto što će se za 10-15 godina izbacivati iz upotrebe, s obzirom na prelazak na obnovljive izvore energije. Amerika je 'nagovorila' Europu da pređe na ukapljeni plin. U ovom ratu između Rusije i Ukrajine, jedini dobitnik je SAD'', zaključuje Miljević.

Politički ventili

U takvim uvjetima i pritiscima teško da će se BiH „obraniti", ali je sada samo pitanje hoće li taj alternativni tok plinovoda voditi Hrvati ili već postojeće poduzeće BH Gas iz Sarajeva.

Prije tri godine BiH se „prebacila" na plinovod Rusija-Turska-Bugarska i dalje preko Srbije, odakle na jednoj lokaciji ulazi u BiH: to je Šepak kod Zvornika. „Energoinvest" iz Sarajeva uvoznik je plina za Federaciju BiH, a taj posao za Republiku Srpsku obavlja kompanija Plin-Res iz Banja Luke. Kompanija Sarajevo-plin iz Istočnog Sarajeva, vlasnik je dijela plinovoda od 40 kilometara u RS-u, kojim se ruskim plinom opskrbljuje najveći potrošač - Sarajevo. Nakon što je krajem prosinca istekao ugovor o opskrbi, a stigao zahtjev iz RS-a o povećanju cijene plina za transport, oglasio se direktor Sarajevo-plina Nedeljko Elek.

''Upravo me zvao predsjednik Republike Srpske Dodik. Uvažavajući predsjednikov zahtjev, poduzeće Sarajevo-plin iz Istočnog Sarajeva neće sutra isključiti plin susjedima. Sretnu Novu godinu Sarajlijama želimo uz ruski plin od predsjednika Dodika i kolektiva iz Istočnog Sarajeva'', naveo je Elek zadnjeg dana prošle godine, nakon što je najavio da bi isporuka mogla biti obustavljena zbog nepotpisivanja ugovora.

''To je taj prokleti ventil, gdje ljudi dobiju neku moć da se zavrtanjem ventila osjećaju važnim. I što se tiče juga, tu je pitanje što netko želi napraviti. Korist od kopanja na 160 kilometara trase, a s druge strane je korištenje tog ventila i bojim se da netko pravi ambijent da se ventil koristi za političke stvari'', kaže Bečarević.

Ostatak teksta čitajte na ovom LINKU.