BiH (napokon) oborila rekord

Metalski i elektro-sektor BiH ostvario je u prošloj godini rekordan izvoz od skoro 7,5 milijardi KM, što je za 1,5 milijardi KM ili 25 posto više u odnosu na 2021. godinu, ističe se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.

"Izvozni rezultati u razdoblju 2014-2022. godine daju jasnu sliku o kretanju i trendovima u proteklom razdoblju, a dužnu pažnju treba posvetiti činjenici da je u posljednje dvije godine izvoz ovog sektora gospodarstva povećan za skoro 100 posto, s četiri milijarde KM u 2020. godini na 7,5 milijardi KM u 2022", pojašnjava se u analizi, prenijela je Srna.

Aluminij u vrhu

Najveći rast izvoza lani zabilježen je u kategoriji proizvoda od aluminija, gdje je sa 941 milijun KM u 2021. godine porastao na 1,5 milijardu KM, zatim proizvodi od željeza i čelika, čija je vrijednost izvoza porasla za 30 posto.

Iz Vanjskotrgovinske komore navode da je pad izvoza zabilježen kod naoružanja i vojne opreme, bez kategorije eksploziva TB36, a računajući i tu kategoriju, namjenska proizvodnja bilježi rast.

"Ova kategorija je sve do prošle godine bilježila kontinuiran rast, prvenstveno zbog povećane potražnje na svjetskom tržištu. Međutim, kapaciteti postojećih kompanija su puni i neophodna su dalja ulaganja i investiranje u širenje kapaciteta i/ili novi proizvodni program kako bi i izvozni rezultati bili bolji", ističe se u analizi.

Iz Vanjskotrgovinske komore navode da je izvoz elektroindustrije lani premašio 1,3 milijarde KM i veći je za 20 posto u odnosu na 2021. godinu, te dodaju da pozitivan trend rasta bilježi i auto-industrija, sektor koji je prije tri godine bio izuzetno ranjiv uslijed promjena tržišta.

Povećane potrebe

Najvažnija izvozna tržišta metalske i elektroindustrije BiH su Njemačka, na koju se odnosi 16,34 posto ukupnog izvoza, zatim Austrija 15,46 posto, Italija 12,33 posto i Slovenija 11,03 posto.

Metalski i elektro-sektor je u prošloj godini ostvario uvoz u vrijednosti od oko 10,15 milijardi KM, što je za 2,2 milijarde KM ili 28 posto više u odnosu na 2021. godinu, a najveći rast je zabilježila kategorija aluminija.

To se, kako navode iz Komore, povezuje s povećanim potrebama domaćih prerađivača tog metala, te činjenicom da su u posljednje tri godine, gašenjem elektrolize u jedinom kombinatu BiH za proizvodnju aluminija, prerađivači primorani uvoziti sirovinu.

"Ukoliko se ponovo pokrene pogon elektrolize i proizvodnje aluminija u BiH, ova stavka bi sigurno bila značajno umanjena. Ukoliko bi se pronašla rješenja za opskrbu električnom energijom po povoljnim cijenama za ponovno pokretanje pogona elektrolize, statistika razmjene ove kategorije, sektora, pa i cijelog gospodarstva BiH bi bila rekordno uspješna", ističe se u analizi.

Najvažnija uvozna tržišta

Iz Komore navode da kategorije automobila, strojeva i električnih aparata kao i u prethodnim godinama sudjeluju s velikim uvoznim vrijednostima, što je karakteristično za sve manje zemlje bez vlastite proizvodnje visoko zahtjevnih proizvoda poput automobila, računala i slične robe.

"Ukoliko bi se ova stavka izuzela iz analize vanjskotrgovinske razmjene, BiH bi ostvarivala zasluženi suficit u ovom sektoru", pojašnjava se u analizi.

Najvažnija uvozna tržišta metalske i elektroindustrije su Srbija s učešćem od 10 posto, Slovenija, Njemačka i Švajcarska sa po devet posto, Hrvatska i Italija sa po osam posto, te Austrija sedam posto i Turska šest posto.