Puževim korakom: BiH na hrani pada više od dvije milijarde

Nedovoljna proizvodnja, niska produktivnost, loši razvojni kapaciteti i niska konkurentnost u poljoprivredno-prehrambenoj industriji doveli su do toga da već godinama unazad u trgovini sa svijetom u ovoj oblasti Bosna i Hercegovina ima godišnji deficit veći od dvije milijarde maraka, prenose Nezavisne.

Iz analize trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2014-2018. godina, koja je usvojena na prošloj sjednici Vijeća ministara BiH, može se zaključiti da osim konzumnog mlijeka i smrznute maline, BiH bilježi deficit u razmjeni svih drugih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

"U prošloj godini vrijednost izvoza iznosila je 828 milijuna KM, uvoza tri milijarde KM, a vrijednost izvoza u odnosu na godinu ranije bila je manja za čak 18 posto", navedeno je u analizi.

Posljedica smanjenja izvoza iz BiH, kako se navodi, je to što je sve manje robe otišlo na tržište Turske s obzirom na značajno smanjenje vrijednosti turske lire, i to za 40 posto, a smanjenju plasmana robe na ino-tržište doprinijele su zaštitne mjere koje je uvela Priština na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, a potom i uvođenje 100 posto carina na uvoz sve robe.

Kao i ranijih godina, u BiH je najviše uvoženo mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, a samo prošle godine na to je potrošeno 267 milijuna KM, što je povećanje uvoza od 16 posto. Poslije toga najviše smo uvezli pića, alkohola i ocata, ali i raznih prehrambenih proizvoda na koje se u posljednjih pet godina trošilo između 167 i 201 milijun KM. Dominantno mjesto u uvozu imaju svježe rashlađeni komadi s kostima goveđeg mesa, čija je vrijednost uvoza u prošloj godini dostigla 141 milijun KM, a što je ujedno i najviše u posljednjih pet godina, a samo u poređenju s prošlom godinom uvoz ove robe povećan je za 21 milijun KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za "Nezavisne" da BiH ne koristi dovoljno prednosti koje joj sporazumi o slobodnoj ili preferencijalnoj trgovini omogućavaju u pogledu izvoza, dok istovremeno i te kako trpi negativne efekte slobodnog uvoza na domaće tržište.

"Problem je sistemske prirode. Domaće vlasti kreirale su poslovno okruženje koje stimulira uvoz, a destimulira proizvodnju i izvoz", rekao je Gavran, navodeći da su problemi prekomjerna poreska i druga opterećenja domaćih proizvođača, odsustvo tehničke podrške, neefikasna i korumpirana administracija itd.

Ističe da je poseban udar na ovaj sektor bila blokada izvoza na područje Kosova, a reakcija domaćih vlasti ostala je samo verbalna.

"Potrebna je strateška podrška razvoju i povećanju proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda i njihove prerade jer samo sa zaokruženim ciklusom možemo biti konkurentni i imati dugoročno održiv sektor", rekao je Gavran.

I dalje, najznačajniji partner BiH je Europska unija s obzirom na to da se oko 39 posto izvoza plasira na to tržište, dok se 35 posto odnosi na CEFTA, a značajno mjesto zauzima i Turska, gdje se plasira roba vrijedna 18 posto. Kada je u pitanju uvoz, očekivano, najviše smo uvezli iz Europske unije, i to 55 posto, zemalja CEFTA 29 posto, a iz ostatka svijeta 13 posto.

Zanimljiv je, recimo, podatak da BiH bilježi dobre rezultate kada je u pitanju izvoz puževa. Ilustracije radi, u 2015. godini taj izvoz bio je oko 6.500 kilograma, vrijedan oko 100.000 KM, da bi prošle godine iz BiH bilo izvezeno 737.590 kilograma puževa, u vrijednosti 11 milijuna KM.