BiH mora što prije odustati od prljave energije

Centar za životnu sredinu, povodom Svjetskog dana klimatskih promjena koji se obilježava 15. svibnja kao opomena na globalne promjene klime nastale pod uticajem čovjeka, upozorava da su neophodne hitne akcije kojima će se smanjiti emisije štetnih gasova u Bosni i Hercegovini, a time i značajno umanjiti posljedice klimatskih promjena.

''Jedna od akcija koje u Bosni i Hercegovini moraju početi što prije jeste odustajanje od prljave energije proizvedene iz uglja'', navodi Centar za životnu sredinu u priopćenju za javnost.

Iz Centra upozoravaju da su veliki zagađivači, prije svega termoelektrane, najodgovorniji su za emisije štetnih plinova, te smatraju da je iz tog razloga potrebno što prije početi s dobro planiranim procesom dekarbonizacije, odnosno odustajanja od proizvodnje energije iz uglja i fosilnih goriva.

''Trenutno je više od 50 posto država europskog kontinenta odlučilo da prestane koristiti energiju iz uglja, što znači da su ozbiljno krenule u proces dekarbonizacije, dok BiH i dalje tom procesu pristupa bez prave strategije i plana. Ne samo to, već i dalje planira izgradnju novih blokova termoelektrana na ugalj, koji će se nedvojbeno pokazati kao neisplativi, a pritom i štetni po zdravlje i životnu sredinu. Ovako vlasti prave još jednu promašenu investiciju, čiji kredit će vraćati buduće generacije'', stakla je Ivana Čulić iz Centra za životnu sredinu.

Ekološke organizacije okupljene u EkoBiH mrežu, uputile su i Apel za reviziju energetske strategije, prema svim razinama vlasti.

U apelu se traži izmjena strategije i dodavanje scenarija dekarbonizacije, odnosno zelenog energetskog scenarija.

Kako se u priopćenju navodi, Bosna i Hercegovina je pristupanjem i potpisivanjem Pariškog sporazuma, prihvatila ograničiti vlastite emisije tako da se globalna temperatura ne bi povećala za 1,5, odnosno dva stunja Celzijusa.

Istovremeno, ističe se da bi ovakvo povećanje temperature uzrokovalo katastrofalne posljedice po prirodu i ljude.

Pariški sporazum, kako se nadalje navodi, definiše i dodatne dokumente i strategije koje države potpisnice moraju da pripreme, uključujući i BiH, a jedan od njih je NDC - Utvrđeni nacionalni doprinos emisija, kojim se pokazuje usmjerenost države ka smanjenju emisija plinova staklene bašte.

''Radi se o dokumentu koji je nedavno i usvojen na Vijeću ministara BiH, ali u njemu su navedene i planirane nove termoelektrane na ugalj, što je nedopustivo ukoliko stvarno želimo smanjiti emisije štetnih plinova'', navodi se u priopčenju.