BiH hitno potrebna reforma energetskog sektora

Da je Bosni i Hercegovini nužno potrebna reforma energetskog sektora zbog evidentnog zastoja u procesu reformi pokazuju i preporuke koje je usvojio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a Vijeće ministara primilo k znanju i zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da prate njihovu provedbu.

Četiri ključne preporuke koje su usvojili zastupnici uz tehničku pomoć USAID-ovog projekta Investiranje u sektor energije odnose se na strategiju razvoja energetskog sektora, energetsku efikasnost, ubrzanje reformi energetskog sektora donoseći i implementirajući zakone koji su od ključne važnosti za ispunjavanje uvjeta iz sektora energetike za pristupanje EU i ispunjavanje obaveza iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice te otklanjanje prepreka za investiranje u energetski sektor.

Međutim, kako je u intervju za Fenu kazao pomoćnik ministra u Sektoru za energetiku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić, da bi se te preporuke implementirale nužno je usvojiti strateške dokumente.

Usvajanje strategije - napredak

Vijeće ministara BiH usvojilo je Okvirnu strategiju energetskog sektora BiH do 2035. godine što je veliki napredak, ali i rezultat stalnih konzultacija sa izvršnom i zakonodavnom vlasti, a jedna od preporuka je i stavljanje energetske efikasnosti u prvi plan.

''Da bi se ta preporuka implementirala nužno je usvojiti ili izmijeniti zakone koji bi dodijelili regulatornim komisijama za energiju ulogu i nadležnost za energetsku efikasnost, a to je važno jer je BiH jedna od energetski najneefikasnijih zemalja u jugoistočnoj Europi'', pojasnio je Softić.

Državni račun za energiju iznosio je 2,1 milijardu eura u 2008. godini, što predstavlja gotovo 20 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) zemlje, a što je tri puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama ili Europskoj uniji.

Softić je napomenuo da ukoliko se država fokusira na energetsku efikasnost to će predstavljati veliku korist za razvoj poduzetništva i stvaranje novih radnih mjesta, a usvajanjem preporuka vrijeme potrebno za izgradnju novih energetskih objekata bilo bi kraće, postupak jednostavniji, dok bi investitori imali informacije o dozvolama i sve to omogućilo bi realizaciju značajnih energetskih projekata potrebnih za razvoj privrede.

Moderan energetski sektor zahtijeva da svi sudionici aktivno doprinose njegovom razvoju, javne službe kroz postavljanje transparentnog i efikasnog zakonskog okvira, a regulatori kroz transparentnu primjenu poticajnih regulatornih mehanizama koji će poticati regulirane privredne subjekte da unapređuju poslovanje.

Zaostajemo za reformama

BiH je još 2006. godine potpisala Ugovor o osnivanju Energetske zajednice, ali već dugo zaostaje u reformama kao i usklađivanju s trećim energetskim paketom u sektorima električne energije i gasa.

''Poseban je problem donošenje zakona koji će definirati sektor plina na nivou koji je u nadležnosti BiH, a čije donošenje je već dugo u zastoju, ali usvajanje energetske strategije omogućilo je BiH da koristi novac iz različitih fondova. Iznos moguće pomoći EU za grantove zavisit će od kvaliteta projekata, kao i napretka BiH u ispunjavanju obaveza'', kazao je.

Izrazio je očekivanje da će projekti predloženi za razvoj sektora odražavati prioritete za financijsku pomoć EU u energetskom sektoru, kao što je i naznačeno u nedavno objavljenom IPA II Revidovanom  indikativnom strateškom dokumentu za BiH na osnovu kojeg za BiH je za oblati zaštite životne sredine, klimatskih akcija i energiju na raspolaganju 63,2 milijuna eura.

''Samo uz ciljanu efikasnost sektora i korištenje resursa BiH može pozicionirati energetiku kao motor stabilnosti i održivog razvoja ekonomije. Očekuje se da će sekundarni efekti dovesti do zapošljavanja, smanjenja javnog duga i povećanja konkurentnosti'', naglasio je Softić.

Bolje pozicioniranje kompanija - nova radna mjesta

rada kompanija u energetskom sektoru, a sam sektor će se bolje pozicionirati u regiji ukoliko se reformom omogući uspostavljanje efikasnog i transparentnog tržišta energentima.

''Bolje pozicioniranje kompanija iziskuje i potrebu za novim pozicijama odnosno radnim mjestima. Također, veći broj transakcija, bolje poslovanje kompanija znači povećanje poreza za državu, a posljedično i bolje uvjete za građane ove zemlje'', istaknuo je, ocjenjujući da energetski sustav BiH može i mora nositi ključnu ulogu u unapređenju ukupne ekonomije.

S obzirom na intenzitet i obim uticaja koji reforma energetskog sektora ima na cjelokupno društvo, Softić smatra da je nužno da svi sudionici, šira javnost, kao i potrošači razumiju promjene u osposobljavanju nadležnih institucija za uspostavu i provedbu novog pravnog i regulatornog okvira.

Osvrnuo se i na činjenicu da su direktna strana ulaganja u BiH značajno manja nego u drugim zemljama regije, a jedan od uzroka je i manje povoljna investicijska klima te administrativno-pravne prepreke.

Naveo je da su pojednostavljenje postupka ishođenja dozvola, transparentan i uređen energetski sektor te politika zemlje usmjerena na energetsku efikasnost signali investitorima da ulažu u BiH, a ulaganje i razvoj zemlje zasnovan na jasnim strateškim smjernicama omogućit će nova radna mjesta i biti razlog da mladi ljudi ostanu u državi i grade budućnost.

Projekti koji se trebaju realizirati

Izdvojio je i nekoliko projekata koji bi trebali biti realizirani, a to su Projekat RS (Bajina Bašta) - BiH (Višegrad), definirani su i brojni planovi razvoja gasnog sektora širom države uključujući i zemlje u okruženju.

Južna interkonekcija BiH i Hrvatske (Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik / Travnik s odvojkom za Mostar) je od najvećeg prioriteta za Federaciju BiH, s obzirom da se zasniva na konceptu diversifikacije izvora i pravaca radi osiguranja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom.

Predviđena trasa plinovoda Slobodnica - Brod - Zenica, Sjeverna interkonekcija također predstavlja visoki fokus za Federaciju BiH. Međutim, dio trase koji bi se spojio na plinovodni  sistem Hrvatske, i prolazio teritorijem Republike Srpske prema Federaciji BiH je na niskom fokusu za Republiku Srpsku.

''Projekti Sjeverne i Južne interkonekcije planirane kao reverzibilni (ulaz – izlaz) uz očekivani period puštanja u rad do 2025. '', dodao je Softić.

Uz Sjevernu i Južnu interkonekciju, za FBiH je također relevantan projekat Zapadne interkonekcije na srednjem nivou fokusa, a podrazumijeva dvije faze i to trasu Rakovica - Tržac - Bosanska Krupa uz odvojke prema Bihaću i Velikoj Kladuši te nastavak plinovoda nižeg prioriteta prema mjestima Bosanska Krupa - Ključ te Ključ - Bosanski Petrovac i Pećigrad - Bužim.

Energetika u RS-u

Također je razmatrana mogućnost da se eventualno u budućnosti ovaj plinovod spoji preko teritorija Republike Srpske s planiranim plinovodnim Travnik - Jajce. Realizacija dvije faze Zapadne interkonekcije je planirana u periodu do 2025. ili 2030. godine.

Za entitet Republika Srpska je također cilj podizanje važnosti prirodnog gasa u privredi gdje je prvi fokus i nova interkonekcija sa Srbijom u području Bijelјine i izgradnja plinovoda Bijelјina - Luka i dalje, a za taj entitet prioritetna je gasifikacija Bijeljine, te završetak gasne infrastrukture Šepak - Bijelјina.

''Slijedi gasifikacija Gornjeg Podrinja. Kao najniži fokus za Republiku Srpsku je opcija povezivanja sa sjeverom Hrvatske preko interkonekcije Slobodnica - Brod, te mogućnost gasofikacije grada Trebinje ukoliko bude ekonomske opravdanosti projekta'', zaključio je u intervjuu za Fenu pomoćnik ministra u Sektoru za energetiku Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić.