BiH bi mogla promijeniti tijek rata u Ukrajini?

Koliki doprinos obrani Ukrajine može pružiti bh. namjenska industrija? Europa proizvodi oko 650.000 komada streljiva velikog kalibra godišnje, a bh. tvornica Pretis bi mogla proizvesti oko 100.000, piše Deutsche Welle.

Ukrajinskoj vojsci nedostaje streljivo, prvenstveno velikog kalibra. O tome će se razgovarati i na Samitu za Ukrajinu koji je počeo u srijedu (28.2.) u Tirani, na kojem, pored europskih dužnosnika i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, sudjeluju i čelnici zapadnobalkanskih država.

Zbog kašnjenja američke pomoći uslijed protivljenja republikanaca u Kongresu, ali i nemogućnosti europskih saveznika da odmah osiguraju dovoljne količine streljiva za Ukrajinu, sada su fokusu "partnerske države" koje bi mogle sudjelovati u snabdijevanju Ukrajine streljivom, kaže za DW direktor Međunarodnog instituta za blisko-istočne i balkanske studije sa sjedištem u Ljubljani Zijad Bećirović. "Takav aranžman bio bi i od velike ekonomske koristi za BiH", napominje Bećirović.

Opstrukcije iz RS

On, međutim, upozorava i na političke opstrukcije. "Zbog protivljenja srpskih kadrova u institucijama vlasti BiH, jer kadrovi Milorada Dodika – a Dodik je Putinov igrač – kontroliraju Ministarstvo za vanjsku trgovinu koje je nadležno za davanje dozvola za izvoz oružja, izvoz bh. streljiva u Ukrajinu bi mogao biti doveden u pitanje", kaže Bećirović.

Iz nevladinog sektora podsjećaju da BiH "ima visoke ocjene" Europske komisije kada je u pitanju usklađenost sa europskom vanjskom politikom, ali da to narušavaju "političke geste" Milorada Dodika. Direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH Haris Ćutahija smatra da je "opasno" to što Dodik u svakom trenutku, pod izgovorom "vojne neutralnosti" može blokirati napore da se BiH pozicionira kao partner Zapada u podršci Kijevu. To, pojašnjava sugovornik DW-a, ugrožava europski put BiH i otvara "realne šanse za ozbiljne sankcije RS-u".

Dodik kao "Putinov avatar na Balkanu"

"Ukoliko bi Dodik ponovo spriječio eventualni izvoz streljiva iz BiH u Ukrajinu, time bi prešao crvenu liniju i sebe razotkrio pred Zapadom kao Putinovog avatara na zapadnom Balkanu", kaže Haris Ćutahija. Dodikovi kadrovi su još 2015. godine u institucijama BiH spriječili izvoz streljiva iz BiH u Ukrajinu, a mediji su izvijestili i da je obustavu izvoza tada "tražila i službena Moskva".

Bosanskohercegovački politolog Jasmin Mujanović smatra da bi BiH upravo izvozom streljiva Kijevu mogla "promijeniti tijek rata u Ukrajini". Kako bi se prevazišle blokade srpskih kadrova u nadležnim institucijama, Mujanović kaže da bi granate proizvedene u BiH mogle kupovati vlade NATO država "preko postojećih izvoznih ugovora" i slati ih u Ukrajinu, čime bi se "zaobišla" zabrana izvoza iz 2015. godine.

Jasmin Mujanović: "Sredstva za pobjedu Rusije u Ukrajini su u BiH"

Mujanović je o tome pisao na X-u (Twitteru), navodeći da bi bosanskohercegovačko streljivo bila "od velike koristi" Ukrajini. To bi, kako smatra ovaj politolog, pomoglo i strateškim interesima NATO-a u suprotstavljanju ruskoj agresiji. "U Ukrajini je ugrožena sigurnost cijele euroatlantske zajednice (…) Sredstva za pobjedu postoje, u ovom slučaju u BiH. Samo nam treba volja za djelovanje", zaključio je Mujanović.

Pročitajte još

EU ima novi plan: Ukrajini će kupovati oružje ruskim novcem

"Ministar za vanjsku trgovinu je već dugi niz godina iz RS i zbog toga nismo mogli izvoziti u Ukrajinu protuoklopno streljivo za tenkove T-72 kalibra 120 mm", kaže za DW Berko Zečević, jedan od vrhunskih bosanskohercegovačkih stručnjaka za streljivo.

RS želi više samostalnosti u oblasti vojne industrije

No, situacija u vezi sa dozvolama za izvoz možda bi mogla biti promijenjena. Vlada entiteta Republika Srpska (RS) donijela je novi Zakon o vojnoj industriji. Zakon, koji je još u proceduri usvajanja, dopušta entitetu da, nezavisno od državnih institucija (Ministarstva vanjske trgovine BiH) sklapa sporazume iz oblasti namjenske industrije, što uključuje i aranžmane sa drugim državama.

"Prvi put radimo taj zakon, da bismo tu oblast uredili na razini RS, a ne da bude u nadležnosti BiH, jer oblast namjenske industrije nije propisana Daytonskim mirovnim sporazumom", kaže ministar gospodarstva i poduzetništva RS Vojin Mitrović.

Moguć "paralelizam"

U RS se proizvode manje količine vojne opreme, uglavnom streljivo, osobno naoružanje i oklopna vozila – u Tehničko-remontnom zavodu u Bratuncu.

Odluka Vlade RS mogla bi pokrenuti slične procese i u Federaciji BiH, iako se u tom entitetu na jednostrani akt Vlade RS gleda sa podozrenjem – radi se o uzurpaciji državnih nadležnosti. "Iako će to još biti predmet rasprava, sasvim je moguće da u narednom periodu dođe do svojevrsnog paralelizma, pa da i Vlada Federacije BiH poduzme slične mjere", kaže Berko Zečević.

Potencijali bh. namjenske industrije

Mogućnosti namjenske industrije u BiH su velike, a sa dodatnim ulaganjima bi mogle biti višestruko povećane. Tvornica Pretis u Vogošći desetljećima proizvodi artiljerijsko streljivo velikog kalibra, napominje Berko Zečević. Kapaciteti Pretisa su u ovom trenutku usmjereni na proizvodnju američkog streljiva kalibra 155 mm M107, koju koriste mnoge države uključujući Ukrajinu kojoj je upravo to streljivo najpotrebnija, i minobacačko streljivo 120 milimetara.

"Streljivo kalibra 155 mm je standardno zapadno streljivo, dok je minobacačko streljivo 120 mm standardna i za Istok i za Zapad", pojašnjava Zečević. Tvornica Pretis sada proizvodi 50.000 do 70.000 komada artiljerijskih projektila godišnje. "Ali uz bolju organizaciju, veća financijska ulaganja u opremu od 30 milijuna do 50 milijuna eura, i uključivanje dodatnih kapaciteta koji se već nalaze u BiH, možda bi taj broj mogao biti i 100.000 komada godišnje", kaže sugovornik DW-a.

Namjenska industrija ruši rekorde, izvozi se i u susjedne zemlje

Europa danas proizvodi oko 650.000 komada streljiva velikog kalibra godišnje, a intenzivno se radi na povećanju kapaciteta iznad milijun komada streljiva 155 mm, tvrdi Zečević. Do početka rata devedesetih godina ukupni godišnji proizvodni kapacitet Pretisa u dvije smjene bio je 760.000 komada artiljerijskog i minobacačkog streljiva. "Realno, Pretis je proizvodio od 350.000 do 400.000 komada artiljerijskog streljiva godišnje, jer nije bilo ugovora za veću proizvodnju", kaže Zečević za DW.

Namjenska industrija BiH, u međuvremenu, ruši rekorde. Vrijednost izvoza u 2023. godini premašila je 241 milijun maraka. Najviše oružja i streljiva BiH je izvezla u Sjedinjene Američke Države, ukupne vrijednosti od oko 68,4 milijuna maraka. Među značajnijim državama uvoznicama bosanskohercegovačkog oružja i vojne opreme su Bugarska, Irak, Turska, Saudijska Arabija, Malezija, ali i susjedi – Srbija, Hrvatska i Crna Gora.

Sljedećih dvadeset do trideset godina sigurno će biti u znaku "novih hladnih ratova", kako u Europi tako i u ostalim dijelovima svijeta. "Ne bi trebalo propustiti priliku da se uspostavi ozbiljna kooperacija sa svjetskim proizvođačima streljiva", kaže Berko Zečević i zaključuje da bi, uz odgovarajući odnos vlasti, pred vojnom industrijom BiH mogao biti "perspektivan period".