Na današnji dan, 6. travnja 2001. godine, pripadnici SFOR-a i policije, su blokirali zapadni dio Mostara, u kojemu se nalazilo sjedište Hercegovačke banke.
Zbog sumnje da Hercegovačka banka financira Hrvatsku samoupravu u Bosni i Hercegovini, snage SFOR-a i federalne policije tenkovima su ušle u prizemlje banke, spustile sajle kako bi iznijeli trezore, a kad to nije išlo pod trezore su stavili eksplozive i raznijeli ih. Svi uredi banke su demolirani, a gradskim ulicama krenuo je kaos jer su građani prosvjedovali protiv ovakve demonstracije sile.
Visoki dužnosnici SFOR-a nekoliko su puta izjavljivali da će pružiti dokaze o nedozvoljenim radnjama kako Hercegovačka banka financira HDZ BiH i Hrvatsku samoupravu, no to se nije dogodilo.
Federalna agencija za bankarstvo je napravila reviziju i kazala da u Hercegovačkoj banci nije bilo nikakvog bezakonja. Angažirana je i ugledna međunarodna revizorska kuća koja je, također nakon seriozne kontrole poslovanja, zaključila da u Hercegovačkoj banci nema nikakvih propusta.
Hajka na Hercegovačku banku, vlasnike, upravu i povezane ljude počela je nakon objave o postojanju 12 računa Hrvatskoga vijeća obrane koji su, navodno, bili sumnjivi te da je preko njih oprano ili izvučeno 50 milijuna maraka.
Tako je zbog sumnje Međunarodne zajednice, Hercegovačka banka otišla u stečaj.
U studenom prošle godine objavljeno je kako je stečajna masa raspoloživa za djelomičnu diobu utvrđena u iznosu od 13.250.637,19 KM, pri čemu će se drugi isplatni red namiriti 100%, dok je za peti isplatni red dostupno 13.242.739,19 KM, što omogućava 26,12% namirenja.
Ukupna priznata potraživanja povjeritelja u ovom stečajnom postupku od prvog do šestog reda iznose 57.034.928,25 KM.
Od ovih priznatih potraživanja 80% su potraživanja federalnih, kantonalnih i lokalnih institucija te javnih poduzeća.
Najveći pojedinačni vjerovnik je Federalno ministarstvo financija čije potraživanje predstavlja 35% priznatih potraživanja a zatim Federalni zavod MIO s 24% priznatih potraživanja.