Strategija promoviranja i rasta izvoza BiH, bila je tema konferencije koju je danas u Sarajevu organiziralo Zajedničko povjerenstvo za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH, u suradnji s predstavništvom Fondacije Konrad Adenauer u BiH.
''Izvoznici iz BiH se suočavaju s više od 200 necarinskih barijera, od kojih su neke vezane za standarde koje BiH mora ispuniti, ali ima dosta i 'nelojalnih barijera', koje moramo otkloniti, a neki od načina njihovog uklanjanja su diplomatska aktivnost ili uvođenje kontramjera", izjavila je predsjedavajuća Zajedničkog povjerenstva za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine BiH Danijela Martinović.
Ona je dodala da su eksterne prepreke sa kojima se suočavaju izvoznici iz BiH vezane i za sustav akreditiranja, certificiranja i mjeriteljstva, te dodala da BiH mora raditi na tome, kako bi imala kvalitetne proizvode koji zadovoljavaju standarde EU.
Po njenim riječima, u Strategiji promocije i rasta izvoza BiH postoje detaljne informacije i preporuke koje se odnose kako na nacionalnu ekonomiju i izvoz BiH, tako i na rast i razvoj izvoza za šest sektorskih strategija.
Kada je riječ o ključnim sektorima, kako je dodala Martinovićeva, nastoji se napravi jedna swot analiza, odnosno analizirati prednosti u svakom sektoru pojedinačno i raditi na otklanjanju poteškoća i prepreka.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet je kazao da je Strategija promocije izvoza BiH očigledan dokaz da stanje u oblasti izvozne orjentacije privrede ne može biti prepušteno samo tržištu i da država treba na neki način da usmjerava taj razvoj.
''Najvažnije što država treba poduzeti jeste da osigura koherentnost izvozne politike sa drugim politikama koje se vode u zemlji, kao što je industrijska, politika razvoja malih i srednjih preduzeća, razvoja poljoprivrede itd.“, naveo je Domazet.
Dosadašnja praksa, kako je dodao, pokazuje da su mnogi dokumenti i strategije koje su rađene na ovu temu 'bolovale' od toga da su imale preambiciozne ciljeve i da zapravo nisu imale proračunsku podršku za realizaciju tih ciljeva.
Također, administracija je bila velika kočnica provođenju stategija i na kraju nisu bili osigurani potrebni resursi za njihovo ostvarenje, prije svega, financijski.
Domazet u ovom kontekstu smatra da je najvažnije da se postigne izgradnja institucija koje će podržavati izvoz, a, prije svega, onih koje se tiču financiranja izvoza i to u onoj oblasti u kojoj postoji izvoz investicionih dobara i usluga, a dobar primjer za to je Energoinvest koji u posljednje vrijeme bilježi veoma pozitivne rezultate u pribavljanju investicionih radova u inozemstvu.
''Energoinvest je očit primjer da moramo osigurati instituacije koje će financirati izvoz na bazi konkurentnih uvjeta uz niske troškove financiranja kao što to rade i kreditno-garantne agencije u drugim zemljama“, dodao je Domazet.
Naveo je da je potrebno da se IGA, agencija koja postoji za financiranje izvoza sa limitiranim obujmom potencijala, ojača i da se osiguraju dodatni izvori za financiranje tenderskih procedura, dobro izvršenje poslova naših tvrtki u inostranstvu i drugo.
Današnja konferencija organizirana je u okviru serijala konferencija sa naslovom ''Ekonomska i pravna pitanja u kontekstu EU-integracije Bosne i Hercegovine“.