Predstavnici udruga koje se zalažu za očuvanje životnog prostora stanovnika Hercegbosanske županije posljednjih su mjesec dana Vladi i Skupštini HBŽ uputili tri konkretna zahtjeva: održavanje tematske sjednice o očuvanju prostora uz poseban naglasak na Zakon o koncesijama, imenovanje međuresorne stručne radne skupine za izradu novog Zakona o koncesijama te hitno sazivanje izvanredne sjednice Skupštine radi poništenja svih koncesijskih ugovora potpisanih nakon prestanka važenja županijskog zakona o koncesijama.
Svi zahtjevi su odbijeni, a iz udruga poručuju kako je komunikacija s vlastima “kao da govorimo svahili, a oni nemaju prevoditelja”. Ističu kako su vlastima jasno ukazali da izrada zakona zahtijeva novi stručan pristup temeljen na znanstvenim analizama te uključenje stručnjaka iz financija, energetike i ekologije. Umjesto odgovora, tvrde udruge, vlasti su poručile: “Bila je javna rasprava, poslali ste primjedbe i što još hoćete.”
Udruge upozoravaju da u postojećoj radnoj skupini sjede pojedinci protiv kojih se vode ili su vođeni kazneni postupci zbog zlouporabe položaja u vezi s dodjelom koncesija. Ističu da radna skupina mora biti sastavljena od stručnjaka koji interese svih stanovnika županije stavljaju ispred privatnih interesa. Kao odgovor iz vlasti je stigla poruka: “Neće nama udruge pisati zakon.”
Organizacije civilnog društva naglašavaju da autori nacrta Zakona ne razumiju pojam javnog interesa te da potpuno zanemaruju dugoročne posljedice masovnog iznajmljivanja zemljišta. Upozoravaju da su propisi o vodama zastarjeli, da zaštita vodocrpilišta nije provedena, a prostorni planovi neodgovarajući, dok standardi zaštite okoliša zaostaju za razvijenim zemljama.
Udruge podsjećaju da je Ustavni sud FBiH utvrdio ništavost koncesijskih ugovora potpisanih u razdoblju kada nije postojao važeći zakon, te navode da je Skupština HBŽ bila dužna odmah postupiti po presudi. Umjesto toga, Skupština je na sjednici 17. rujna usvojila Nacrt novog Zakona o koncesijama koji, kako tvrde, sadrži niz nezakonitih odredbi.
Naglašavaju kako referiranje na ništave koncesije u novom zakonu otvara temelje za nove tužbe, budući da Ustav i međunarodne povelje ne dopuštaju retroaktivnost zakona. Upozoravaju da bi pojedinačne tužbe dovele do daljnje pravne anarhije i diskriminacije koncesionara te da Skupština mora osigurati jednak tretman svih ugovornih strana.
Udruge također ističu da je gotovo polovica životnog prostora HBŽ-a “rasprodana za sitniš”, te da su potpisani ugovori rezultat “amaterskog financijskog fijaska”. Vlada se hvali s pet milijuna KM prikupljenih u šest godina, dok udruge tvrde da je županija izgubila više od 10 do 20 milijuna KM jer su koncesijske naknade među najnižima u Europi.
Umjesto dijaloga, navode udruge, vlasti ponavljaju: “Bila je javna rasprava, poslali ste primjedbe i što još hoćete.” Organizacije ocjenjuju da takvo ponašanje vlasti predstavlja svjesno i namjerno odbijanje zaštite interesa žitelja HBŽ-a te kapitulaciju institucija pred interesima uske skupine ljudi koji godinama guraju županiju u pravnu, ekološku i gospodarsku krizu.
