Rezultati po autoru: Josip MLAKIĆ

Nitko se nije zapitao zbog čega te lunatike, vrle pitce s Federalne televizije ili bošnjačke nogometne "teologe", boli uho za tim za koga netko navija.

Ismail Kadare, jedan iz plejade velikih europskih pisaca dvadesetog stoljeća, umro je u Tirani u 89. godini života.

Predstavnik čestice BH/1/1/14121995 predložio je novu ostavinsku raspravu uz garanciju da će druga dva preostala nasljednika cjelokupno vlasništvo nad česticom unaprijed prepustiti njima.

U životima ljudi u gornjem toku rijeke Vrbas, planina Vranica zauzima mitsko mjesto. To su one planine iz pjesme "Odlazak" Tina Ujevića koje su u našim djetinjstvima predstavljale simbol beskrajnih daljina

Nikada ne treba podcjenjivati važnost sličnih dokumenata, jer je jedan takav, zloćudni Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), poslužio Slobodanu Miloševiću kao ideološka podloga njegove velikosrpske politike devedesetih.

Je li se Bećirović uživio u ulogu "prvog u Bošnjaka" pa sad s nebeskih visina pokroviteljski gleda na svoje bivše stranačke drugove? Ili je riječ o unutarstranačkom dogovoru…

Usprkos hinjenoj općoj mobilizaciji zvanične srpske politike mjesecima uoči najavljene sjednice UN-a, usvajanje Rezolucije će već za nekoliko dana postati "stara priča"…

Zbirku "Živjeti u Uskoplju" svojevremeno sam, odmah nakon objavljivanja, pročitao, međutim nisam imao svoj primjerak, zbog čega nikada nisam pisao o njoj. Ostala mi je u sjećanju kao snažna i autentična antiratna zbirka.

Pomalo je neizvjesno u ovom trenutku hoće li određeni festivali uopće biti održani i ove godine, jer u filmskom svijetu vlada poprilična konfuzija. Svakom festivalu prethodi višemjesečna priprema.

Ovdje, dakle, govorimo o konfliktnom društvu u kojem jedna od konfesija, Islamska zajednica, nastoji preuzeti ulogu "državne religije", na način na koji je to Pravoslavna crkva u Srbiji, odnosno Katolička u Hrvatskoj.

Zamjerke "Razvoju duhovnog života u Bosni pod utjecajem turske vladavine" gotovo su benigne u odnosu na zamjerke na neka druga Andrićeva djela, što se prije svega odnosi na romane "Na Drini ćuprija" i "Omerpaša Latas"...

Ono što se dogodilo u Hrvatskoj s Ustavnim sudom, u Bosni i Hercegovini je stara i dobro poznata priča, te se na našem primjeru može vidjeti kamo to zapravo vodi.

Godine, koje imaju tu nezgodnu osobinu da prolaze, opet su prolazile, a onda je jednog dana u grad stigao novi šerif. Zvao se Chris, koji ih je jednog dana zovnuo da se sastanu u salunu.

Hiperaktivni Milanović obilazi ovih dana Hrvatsku u svojstvu predsjednika Hrvatske, iako je jasno da je riječ o prikrivenoj izbornoj kampanji...

Riječ je o zakonima čije je pravovremeno nedonošenje u velikoj mjeri zaslužno za sadašnje stanje u zemlji. Sve to pomalo podsjeća na liječenje uznapredovalih metastaza lažnim aspirinima.

Treba se samo prisjetiti Milanovićeve izjave, koja se najčešće spominjala, o "sapunu i parfemu", kojom je Milanović gotovo u potpunosti ušutkao hrvatske komšićoide

Bošnjačkim komšićoidima nije potrebna Nikolaidisova pamet. Toga u Bosni i Hercegovini imamo na pretek. Ta jeftina, primitivna svijest uspijeva ovdje kao korov na đubrištu

Sarajevski sijači mržnje koji su u velikoj mjeri obesmislili ideju života u zajedničkoj zemlji, koja je u ovom trenutku dalje nego ikad, s naglaskom na nikad…

Iz bošnjačke perspektive, dakle, "Dan nezavisnosti BiH" predstavlja samo još jedan događaj u nizu kojim bošnjačka vrhuška podiže vlastiti rejting…

Važno je napomenuti da nijedna od spomenutih slika nije pretrpjela nikakva oštećenja, jer su bile adekvatno zaštićene, o čemu su "aktivisti", pretpostavljam, itekako vodili računa

Čini se kako se od Orwellova vremena, od 1946. kada je objavljena "Životinjska farma", u Rusiji nije ništa bitno promijenilo, barem kada je riječ o funkcioniranju jednog autokratskog režima

Naslov ove kolumne parafraza je naslova kultnog romana "Siloviti prisvajaju nebo" velike američke spisateljice Flannery O'Connor, koji govori o neosviještenom religijskom fanatizmu i ljudskoj isključivosti.

U romanu "Zovem se crvena" Orhana Pamuka, jedan od likova, neka istambulska varijanta Safeta Oručevića, objašnjava zbog čega je slikarstvo u islamskoj kulturi zabranjeno.