Plenković i Macron za zaštitu civila, uz osudu Hamasa

Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Francuske Emmanuel Macron složili su se u ponedjeljak u Parizu kako se zalažu za smirivanje krize na Bliskom istoku i zaštitu civila, uz jasnu osudu Hamasovog napada na Izrael.

Plenković se u francuskoj prijestolnici sastao s Macronom prije nego će sudjelovati na sastancima u sjedištu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) čija Hrvatska nastoji postati članicom, javila je Hina.

Izrael pojačao bombardiranje

"Uz jasnu osudu terorističkog napada Hamasa na Izrael, zalažemo se za smirivanje krize na Bliskom istoku i za zaštitu civila", napisao je Plenković na X-u nakon sastanka u Elizejskoj palači.

Opća skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se poziva na "trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje" u Gazi, ali u dokumentu se imenom ne spominje Hamas pa je protiv rezolucije glasalo 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Francuska je podržala rezoluciju.

Izrael je pojačao blokadu i bombardiranje Gaze nakon ubilačkog napada 7. listopada u kojem je Hamas u jednom danu pobio oko 1400 ljudi, a oteo 239. Hamasovo ministarstvo zdravstva objavilo je da je do sada u zračnim udarima poginulo preko 8000 Palestinaca.

Pročitajte još

Ministarstvo unutarnjih poslova u Gazi: Izraelski rat protiv Gaze prevazilazi čak i holokaust

Plenković je u objavi dodao da se razgovaralo i o "sprečavanju ilegalnih migracija i potrebi rješavanja problema na izvoru", te da su "prepoznati napori koje Hrvatska ulaže u zaštiti vanjskih granica EU-a".

Plenković i Macron razgovarali su i o bilateralnim i europskim temama, a "uspješan proces nabave Rafalea jača partnerstvo Hrvatske i Francuske koje želimo staviti i u funkciju razvoja gospodarskih odnosa".

Hrvatska je od Francuske kupila dvanaest višenamjenskih borbenih aviona Rafale od kojih će prvih šest doći u Hrvatsku početkom drugog kvartala 2024., a ostali prema ugovorima.

Krize u susjedstvu

"Krize u susjedstvu EU-a zahtijevaju snažnu suradnju članica i odvažna rješenja", naglasio je hrvatski premijer.

On se potom sastao u sjedištu OECD-a s glavnim tajnikom te organizacije Mathiasom Cormannom, a potom će sudjelovati na Vijeću OECD-a.

Uoči sastanaka, Plenković i Cormann potpisali su pismo o prihvaćanju članstva RH u Radnoj skupini OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.

Tim se dokumentom Hrvatska obvezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.

Hrvatska je 2017. podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, organizaciji koja okuplja 38 zemalja, a službeno je započela pristupni proces u srpnju 2022.

Po ranijim riječima zamjenika glavnog tajnika te organizacije, Hrvatska bi mogla pristupiti za tri do sedam godina.

Pročitajte još

Kordić: I Izraelskom veleposlanstvu smo odbili zahtjev, Mostar je protiv rata

Godine 2025. očekuje se drugi ekonomski pregled RH, nakon prvog iz rujna ove godine. Dva ekonomska pregleda preduvjet su da bi zemlja mogla postati članicom.

Uz Hrvatsku, ostale zemlje kandidati za članstvo u OECD-u su Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunjska i Peru.

Posljednja zemlja koja je pristupila OECD-u bila je Kostarika 2021.

Osuda nasilja

Plenković je Cormmanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura.

Uz predsjednika vlade u posjetu OECD-u su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar financija Marko Primorac.

Istovremeno, Njemačka vlada pozvala je u ponedjeljak Izrael da "zaštiti" Palestince od "ekstremnih doseljenika" i traži od odgovornih da podnesu račune nakon nasilja na Zapadnoj obali.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Sebastian Fischer je rekao da jasno osuđuje nasilje koje je prouzročilo smrt nekoliko civila.

"Kao okupacijska sila na Zapadnoj obali, na Izraelu je da osigura integritet palestinskog stanovništva", rekao je Fischer i dodao da se palestinskim obiteljima treba zajamčiti da mogu ostati tamo gdje žive već desetljećima i da ne napuštaju svoje domove zbog straha za život.

Jedan je Palestinac smrtno stradao u napadu izraelskog doseljenika u selu Sawiya, nedaleko od Nablusa, a četvero je ubijeno u selu Qusra 11. listopada, objavilo je ministarstvo zdravstva Palestinske uprave.

Više od 100 Palestinaca je ubijeno na Zapadnoj obali u operacijama izraelske vojske od početka sukoba u Gazi između Hamasa i Izraela nakon Hamasovog pokolja bez presedana 1400 Izraelaca, većinom civila.

Stanje na Zapadnoj obali, okupiranoj 1967., već je bilo napeto i prije rata između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.