Ukrajina odbila američki prijedlog: Plan kojim bi Putin mogao proglasiti pobjedu u Donbasu

Ukrajina je odbacila američki prijedlog o promjeni administrativnih granica Donjecke i Luganske oblasti, kojim bi Rusija mogla proglasiti kontrolu nad cijelim Donbasom, iako ukrajinske snage i dalje drže dio tog područja. Kako piše britanski Telegraph, pozivajući se na izvor blizak pregovorima, plan su predstavili izaslanici američkog predsjednika Donalda Trumpa u pokušaju prevladavanja jedne od najvećih prepreka mirovnom sporazumu.

Američki prijedlog predviđao je prekrajanje administrativnih granica dviju istočnih ukrajinskih oblasti u skladu s trenutačnom linijom bojišnice.

Takvo rješenje omogućilo bi Moskvi predstaviti kako je ostvarila cilj zauzimanja cijelog Donbasa, iako ruske snage nisu uspjele osvojiti sve gradove i teritorije koje Ukrajina još kontrolira.

Područja koja bi ostala pod ukrajinskom kontrolom bila bi, prema tom prijedlogu, administrativno izdvojena iz Donjecke i Luganske oblasti.

Riječ je o pokušaju da se zaobiđe ključno pitanje u pregovorima: ruski zahtjev da se Ukrajina povuče s približno 5.180 četvornih kilometara teritorija koji ruska vojska nije uspjela zauzeti.

Međutim, Kijev je prijedlog odbacio.

"Ukrajinsko izaslanstvo nikada nije razgovaralo o bilo kakvim ustupcima u vezi s teritorijima koje Rusija okupira", izjavio je ukrajinski izvor za Telegraph.

"Ukrajina to nikada neće priznati, ni de facto ni de jure. To je oduvijek bio naš stav za pregovaračkim stolom", dodao je.

Teritorij ostaje najveća prepreka

Prvi krug trilateralnih pregovora održan je u utorak, uz posredovanje Trumpova posebnog izaslanika Stevea Witkoffa i njegova zeta Jareda Kushnera.

Sastanak je trajao četiri i pol sata, a razgovori su prvenstveno bili usmjereni na humanitarna pitanja i sigurnosna jamstva.

Uoči pregovora pojavile su se informacije da su i Kijev i Moskva privatno pokazali određenu fleksibilnost u pogledu teritorijalnih pitanja, iako su njihova javna stajališta ostala u osnovi suprotstavljena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin više je puta zahtijevao povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa. U lipnju 2024. tražio je i da Kijev prizna ruske teritorijalne pretenzije na Donjecku, Lugansku, Zaporišku i Hersonsku oblast, kao i Krim.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacuje mogućnost povlačenja s teritorija koje ukrajinska vojska još drži.

Govoreći u utorak u Kopenhagenu, Zelenski je optužio ruske pregovarače da američkoj strani predstavljaju netočne informacije o stanju na bojišnici.

Prema njegovim riječima, ruski predstavnici tvrdili su da kontroliraju približno polovinu teritorija Donbasa koji je još pod ukrajinskom kontrolom.

Kijev je, tvrdi Zelenski, te navode osporio fotografijama i videosnimkama.

Ukrajinski predsjednik također je rekao da Putin, prema svemu sudeći, pokušava uvjeriti Washington da ruska vojska može osvojiti preostala područja Donbasa u roku od nekoliko mjeseci.

Zelenski smatra da bi teritorijalna pitanja na kraju trebali rješavati izravno predsjednici Ukrajine i Rusije, uz američko i europsko posredovanje.

Razmjena zarobljenika i sigurnosna jamstva

Unatoč neslaganjima oko teritorija, Zelenski je prvi dan pregovora opisao kao "konstruktivan i prilično sadržajan".

Izaslanstva su razgovarala o humanitarnim mjerama, oslobađanju ratnih zarobljenika i dugoročnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu.

Među konkretnim prijedlozima bila je velika razmjena ratnih zarobljenika. Prema Zelenskom, razmatrana je mogućnost razmjene po 1.000 ili 1.500 zarobljenika sa svake strane.

Kijev inzistira na pravno obvezujućim sigurnosnim jamstvima koja bi spriječila novu rusku invaziju, umjesto političkih obećanja koja bi neka buduća američka administracija mogla povući.

Među mogućnostima su bilateralna američka jamstva i europska Koalicija voljnih, uz potporu Washingtona. Ukrajina istodobno ne odustaje od ambicije da postane članica NATO-a.

Moskva, s druge strane, zahtijeva vlastita sigurnosna jamstva i ograničavanje vojne prisutnosti NATO-a u istočnoj Europi.

Na početku pregovora Kushner je izjavio da Washington vjeruje kako je Putin, pod određenim uvjetima, spreman razgovarati o miru.

"Pitanje koje nam Europljani najčešće postavljaju jest jesu li Rusi i predsjednik Putin doista spremni za mir. Na temelju onoga što smo Steve i ja čuli od njega, možemo vrlo odlučno reći da vjerujemo da jesu, pod odgovarajućim uvjetima", rekao je Kushner.

Ipak, razlike između ruskih teritorijalnih zahtjeva i ukrajinskog odbijanja da prizna okupaciju ostaju glavna prepreka postizanju sporazuma.