Počeo je tajni AI rat koji malo tko shvaća

Hakeri su posljednjih dana diljem Europe izazivali kvarenje hrane u dućanima, a u Francuskoj su pokušali ugroziti i zalihe krvi. Pokazuje to koliko je društvo ranjivo zbog ovisnosti o tehnologiji. Paradoksalno, diljem Europe održavaju se prosvjedi protiv izgradnje infrastrukture koja bi mogla imati važnu ulogu u obrani od takvih prijetnji.

Napad na supermarkete i zalihe krvi

Napadi na rashladne sustave u supermarketima počeli su sredinom listopada u Francuskoj, gdje su hakeri preuzeli kontrolu nad hladnjacima i zamrzivačima u stotinama trgovina. Novi val napada uslijedio je početkom studenoga i proširio se na druge europske države. Euronews je izvijestio da se broj zahvaćenih država povećao na najmanje 11.

Hakeri su mijenjali postavke hladnjaka i zamrzivača te izazivali kvarenje hrane. Prema Guardianu, šteta od prvog vala napada u Francuskoj mjerila se milijunima eura. Europska komisija, ENISA i Europol zbog napada su 4. studenoga objavili zajedničko upozorenje, pozvavši na hitne sigurnosne provjere.

Još ozbiljnije posljedice mogao je imati napad na sustave dobavljača rashladne opreme francuske javne ustanove za opskrbu krvlju. Hakeri su početkom studenoga kompromitirali sustave za nadzor i upravljanje rashladnim prostorijama u nekoliko regionalnih ustanova. Manipuliranjem temperaturom mogli su ugroziti krvne pripravke koji se moraju čuvati u strogo kontroliranim uvjetima.

Iako nema dokaza da je u tim napadima korištena umjetna inteligencija, oni pokazuju koliko je svijet sve ranjiviji i izloženiji kibernetičkim prijetnjama. U takvom svijetu razvoj AI-ja mogao bi postati i velika prijetnja i najsnažnije oružje protiv nje.

Najveća pljačka kripta u povijesti

Dok su europske institucije pokušavale zaustaviti napade na rashladne sustave, svijet je potresla jedna od najveća digitalna pljačka dosad. Američki FBI objavio je da iza krađe više od šest milijardi dolara s kriptomjenjačnice Binance stoji sjevernokorejska hakerska skupina. Prema procjenama analitičke tvrtke Chainalysis, ukradena je kriptoimovina vrijedna približno 6,4 milijarde dolara.

Sjevernokorejski hakeri potom su pokušali premještati ukradenu imovinu kroz velik broj digitalnih novčanika i različite platforme kako bi otežali njezino praćenje. Chainalysis je izvijestio da je zamrznuto približno 2,8 milijardi dolara.

Stručnjaci kažu da je razvoj umjetne inteligencije kriminalcima također pružio nove načine za izvršenje kaznenih djela putem automatizacije i drugih metoda. U ovom je slučaju vrlo vjerojatno da je AI korišten za proboj u sustave Binancea. Iz tvrtke Chainalysis naveli su da je napadač koristio obrasce pranja novca "kakve dosad nismo vidjeli".

Umjetna inteligencija kao pomoćnik hakera

AI već može pomagati hakerima u pronalaženju sigurnosnih propusta, pisanju zlonamjernih programa i automatizaciji napada. Na to je upozorio i britanski Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, koji procjenjuje da će umjetna inteligencija gotovo sigurno povećati učestalost i intenzitet kibernetičkih napada do 2027. godine.

U izvješću iz rujna 2026. američka kompanija Anthropic opisala je i slučajeve u kojima su hakeri koristili njezin model Claude za istodobne napade na više organizacija, samostalno pronalaženje sigurnosnih propusta i prilagođavanje zlonamjernih programa kako bi izbjegli otkrivanje. Poslovi za koje su ranije bili potrebni timovi stručnjaka sada su se dijelom mogli automatizirati.

Prema Googleovu izvješću, AI se već koristi za prikupljanje informacija o potencijalnim žrtvama, izradu uvjerljivih lažnih poruka, krađu pristupnih podataka i prikrivanje zlonamjernog softvera.

Umjetna inteligencija bitna u obrani od napada

No umjetna inteligencija istodobno postaje sve važniji alat u obrani od takvih napada. Pokazuje to i natjecanje američke Agencije za napredna obrambena istraživanja. Sedam timova razvilo je AI sustave koji su samostalno analizirali više od 54 milijuna redaka programskog koda. Tijekom završnog natjecanja otkrili su 54 od 63 namjerno ubačene sigurnosne ranjivosti i uspješno uklonili njih 43. Pronašli su i 18 stvarnih, dotad nepoznatih propusta. Sustavima je za izradu sigurnosne zakrpe u prosjeku trebalo samo 45 minuta.

Koliko umjetna inteligencija mijenja područje računalne sigurnosti pokazao je slučaj iz listopada, kada su uz njezinu pomoć otkrivene dvije kritične ranjivosti u PHP-u, programskom jeziku koji se koristi na približno 70 posto internetskih stranica.

Prvi britanski obavještajac: AI daje mogućnosti obje strane

Na sve intenzivnije nadmetanje između hakera i stručnjaka za računalnu sigurnost upozorio je i direktor britanske obavještajne službe MI5 Ken McCallum. Izjavio je da umjetna inteligencija već znatno ubrzava to nadmetanje jer nove mogućnosti pruža objema stranama, a kao posebno ozbiljnu buduću prijetnju izdvojio je mogućnost korištenja AI-ja za razvoj biološkog oružja.

Prema izvješću Europske agencije za kibernetičku sigurnost (ENISA), geopolitičke napetosti sve više utječu na sigurnost digitalne infrastrukture, a među glavnim prijetnjama ističu se kibernetička špijunaža, ucjenjivački napadi i djelovanje hakerskih skupina povezanih s državama. Agencija posebno upozorava na mogućnost sve češćeg korištenja umjetne inteligencije u napadima.

Sve upućuje na to da se već vodi svojevrsni AI rat, daleko od očiju javnosti, ali s posljedicama koje se itekako mogu osjetiti. Hakeri koriste umjetnu inteligenciju za sve naprednije napade, dok ih sigurnosni stručnjaci istom tehnologijom pokušavaju zaustaviti. Prednost bi mogla imati strana koja brže razvija i koristi naprednije AI sustave.

Ubrzani razvoj umjetne inteligencije i pitanje AGI-ja

A umjetna inteligencija nastavlja ubrzano napredovati. Prema istraživanju neovisne organizacije METR, sposobnosti AI modela Anthropica na određenim zadacima napreduju gotovo dvostruko brže nego ranije. Istraživači procjenjuju da je za velik dio tog ubrzanja zaslužna upravo umjetna inteligencija, koja sve više pomaže u razvoju novih, naprednijih modela.

To ponovno otvara pitanje razvoja opće umjetne inteligencije (AGI), sustava koji bi mogao obavljati širok raspon intelektualnih zadataka na razini čovjeka ili bolje od njega. U raspravama o njezinu razvoju sve se češće spominje i 2027. godina. Izvršni direktor Google DeepMinda i dobitnik Nobelove nagrade Demis Hassabis procjenjuje da bi dolazak AGI-ja mogao imati deset puta veći utjecaj od industrijske revolucije, pri čemu bi se promjene odvijale deset puta brže.

Prosvjedi protiv podatkovnih centara diljem Europe

Upravo u vrijeme kada umjetna inteligencija dobiva sve važniju ulogu u gospodarstvu i sigurnosti, diljem Europe raste protivljenje izgradnji podatkovnih centara, infrastrukture nužne za razvoj i rad naprednih AI sustava.

U Amsterdamu je više od stotinu aktivista ušlo na gradilište podatkovnog centra namijenjenog Microsoftu, dok su se prosvjedi održavali i u Francuskoj, Poljskoj, Danskoj i drugim državama. Prosvjedovalo se i u Zagrebu, gdje je Zelena akcija upozorila na moguće posljedice planirane izgradnje velikog AI podatkovnog centra u Topuskom.

Zabrinutost zbog potrošnje energije potkrepljuju i podaci Međunarodne agencije za energiju. Prema njezinim procjenama, podatkovni centri potrošili su 2024. godine oko 415 teravatsati električne energije, odnosno 1,5 posto ukupne svjetske potrošnje. Do 2030. njihova bi potrošnja mogla porasti na približno 945 teravatsati, što je količina energije koja odgovara ukupnoj godišnjoj potrošnji Njemačke i Francuske zajedno.

Infrastruktura nužna i za sigurnost, tvrdi Europska komisija

No razvoj takve infrastrukture sve se više smatra nužnim ne samo za gospodarsku konkurentnost nego i za sigurnost država. Europska komisija u svojem Akcijskom planu za AI izričito navodi da je umjetna inteligencija ključna za europsku sigurnost i zaštitu demokracije. U dokumentu iz 2026. godine predviđa i korištenje budućih AI gigatvornica za razvoj europskih sustava kibernetičke obrane.

Na paradoks takve situacije upozorila je analitičarka umjetne inteligencije Nina Schick, koja je prosvjede povezala s posljednjim kibernetičkim napadima diljem Europe, zaključuje Index.