Južna Koreja traži arktičku prečicu između Rusije i Zapada

Jedan južnokorejski kontejnerski brod u listopadu je završio putovanje do zapadne Europe preko Sjevernog ledenog mora, uz sjevernu obalu Rusije. Time je potaknuo nade Seula da bi tu rutu mogao koristiti kao trgovinski prečac.

Brod je putovanje od Busana do Rotterdama i natrag, uz dodatna pristajanja, završio za samo 50 dana, najmanje deset dana brže nego najkraćom uobičajenom rutom kroz Sueski kanal. Sjeverni morski put kraći je za oko 7.000 kilometara, a ujedno zaobilazi i žarište na Bliskom istoku.

No kraće vrijeme isporuke možda ipak neće izazvati slavlje u zapadnoeuropskim prijestolnicama, piše DW.

Prema ocjenama analitičara, zemlje koje se protive Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu strahuju da južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung želi ojačati gospodarske odnose Seula i Moskve. To bi bilo suprotno nastojanjima Kijeva i zapadnih saveznika da izoliraju Rusiju.

Jedan od razloga zbog kojih Južna Koreja istražuje arktičku rutu svakako je njezin velik gospodarski potencijal. No analitičari za DW kažu kako se Seul nada i da bi suradnjom s ruskim režimom mogao utjecati na Vladimira Putina da odustane od dodatnih isporuka oružja Sjevernoj Koreji.

Leejeva vlada, smatraju oni, morat će vrlo oprezno ploviti geopolitičkim vodama.

Klimatske promjene otvaraju Sjeverni morski put

Kontejnerski brod Panstar Akros isplovio je iz južnokorejske luke Busan 22. kolovoza. Ploveći oko Rusije, stigao je do luke Felixstowe na istoku Engleske, a zatim nastavio do Rotterdama u Nizozemskoj i Gdanjska u Poljskoj, prije nego što se istim sjevernim putem vratio kući.

Sjeverni morski put desetljećima je bio teško prohodan zbog ledenog pokrova oko Sjevernog pola. Kako se led povlači zbog klimatskih promjena, plovidba postaje moguća, premda trgovačkim brodovima često treba pratnja ledolomaca.

Prema podacima Arktičkog vijeća – međunarodnog tijela koje okuplja SAD, Rusiju, Kanadu, Norvešku, Švedsku, Finsku, Dansku i Island – prošle godine Arktikom je plovilo rekordnih 1.812 brodova. To je 40 posto više nego prije desetak godina.

Sjeverni morski put ima "znatan gospodarski potencijal" za Južnu Koreju jer je bliže povezuje s ključnim europskim tržištima, a zaobilazi i vode Indijskog oceana u kojima je plovidba otežana, kaže Joseph Christanto, analitičar pomorske sigurnosti na Školi za međunarodne studije S. Rajaratnam u Singapuru.

"Osim što bi mogao smanjiti troškove prijevoza i trajanje plovidbe, razvoj ove rute mogao bi ojačati položaj Busana kao regionalnog pomorskog čvorišta i otvoriti mogućnosti za južnokorejsku brodogradnju", kaže on za DW.

Leejeva vlada predstavila je planove za uspostavu redovitih komercijalnih linija na Sjevernom morskom putu do 2030. godine. Putovanje prvog korejskog broda koji je prešao tu rutu bilo je tek test.

Strah od strateške ovisnosti o Rusiji

Opasnost je u tome što bi Sjeverni morski put, ako postane ruta kojoj Južna Koreja daje prednost u trgovini s Europom, "mogao stvoriti novi oblik strateške ovisnosti o Rusiji jer Moskva ima znatnu kontrolu nad plovidbom duž svoje arktičke obale", kaže Christanto.

"Iz europske perspektive, bliža gospodarska suradnja s Rusijom može potkopati nastojanja da se Moskva izolira zbog invazije na Ukrajinu", dodaje on.

Prema njegovim riječima, razlog za zabrinutost europskih diplomata zbog približavanja Seula Moskvi nije samo morski put. Tu je i navodna isporuka oko 165.000 tona prerađenog goriva Rusiji u kolovozu, i to ruskim tankerima koji su pod zapadnim sankcijama.

Sve se to događa dok Pjongjang, glavni protivnik Seula, šalje vojnike kako bi pomogli Rusiji u ratu protiv Ukrajine.

Kim Jong-un dočekuje sjevernokorejske vojnike koji su se vratili iz Rusije (prosinac 2025.)

Je li spor Seula i Kijeva bio proračunat?

"Južna Koreja vrlo je zainteresirana za pristup Sjevernom morskom putu jer klimatske promjene znače da je ruta koju prije nije bilo moguće koristiti sada dostupna i ekonomski potpuno opravdana", kaže Andrej Lankov, profesor povijesti i međunarodnih odnosa na Sveučilištu Kookmin u Seulu, rođen u Rusiji.

Istodobno, Seul "pokušava ruskoj vladi poslati signal da je spreman održavati odnose", dodaje Lankov.

To se podudara i sa zaoštravanjem stava Seula prema Ukrajini. Ono datira od rujna, kada je predsjednik Volodimir Zelenski u obraćanju Općoj skupštini UN-a potvrdio da su dvojica Sjevernokorejaca, zarobljenih u Ukrajini, prebačena u Južnu Koreju.

Seul je burno reagirao i optužio Zelenskog da je prekršio dogovor prema kojem je prebacivanje dvojice ratnih zarobljenika trebalo ostati tajna.

Spor je prerastao u ozbiljan diplomatski sukob. Seul je zatražio ispriku, a na kraju je povukao i dio diplomata iz Kijeva.

Lankov smatra da je Južna Koreja možda djelomično i namjerno dramatizirala spor jer je time Leejevoj administraciji omogućeno da se distancira od Kijeva i odupre pritiscima da pruži materijalnu pomoć Ukrajini. Moskva bi, prema njegovoj ocjeni, blagonaklono gledala na takav stav.

"Rusija bi tada mogla uzvratiti tako što Sjevernoj Koreji ne bi isporučivala naprednu i opasnu vojnu tehnologiju", dodaje on.

Seul čeka završetak rata

"Južna Koreja sada želi ostati ispod radara, ispitati mogućnosti i pripremiti se za vrijeme kada rat završi i sankcije Rusiji budu ukinute", kaže Lankov. "To je gospodarski plan, ali nadaju se i da bi suradnjom s Moskvom mogli zaustaviti dodatne isporuke oružja Sjevernoj Koreji."

I Christanto očekuje da će Seul "postupati oprezno i korak po korak".

"Malo je vjerojatno da će Seul potpuno odustati od inicijative, osobito zbog sve većeg interesa Kine za plovidbu Arktikom. No nastojat će i izbjeći nepotrebno zaoštravanje odnosa sa zapadnim partnerima", kaže on.