Članice Grupe sedam (G7) nemaju mnogo izbora i mogu samo čekati i promatrati događanja koja se tiču krize na Bliskom istoku, piše list Politico.
U tekstu se podsjeća da su direktori centralnih banaka i ministri financija i energetike Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, SAD i Velike Britanije u ponedjeljak sastali kako bi koordinirali reakcije na krizu.
Prema pisanju lista, nakon sastanka objavljena je zajednička izjava u kojoj se poziva da se ne ograničava izvoz energenata. Politico tvrdi da je apel upućen Rusiji i Kini.
Prema riječima izvora lista koji su prisustvovali sastanku, nesigurnost u vezi s vremenskim okvirom potencijalnih sljedećih vojnih akcija SAD i Izraela u Iranu izaziva zabrinutost ministara.
Politico ističe da političari u EU nisu sposobni za poduzimanje odlučnih postupaka, jer ih je niz ranijih kriza natjerao da dodatno pojačaju potrošnju novca.
''Najviše što su mogli učiniti bilo je izdati priopćenje koje je sadržavalo slabo prikriven apel državama poput Rusije i Kine da prestanu ograničavati izvoz fosilnih goriva, dok se posredni učinci američko-izraelskog rata protiv Irana počinju osjećati na benzinskim crpkama'', piše Politico.
Listo dodaje da je, unatoč obećanjima da će ''poduzeti sve potrebne mjere'', izjava skupine G7 bila oskudna konkretnim politikama, osim ''poziva svim zemljama da se suzdrže od uvođenja neopravdanih ograničenja izvoza ugljikovodika i srodnih proizvoda''.
Ovo je, piše Politico, drugi put ovog mjeseca da je G7 uputio takav poziv, što pokazuje koliko malo razvijene ekonomije mogu učiniti kako bi izbjegle da postanu kolateralna šteta u ratu koji nisu započele. Francuska, koja predsjeda skupinom G7, izjavila je da je sama činjenica da skupina raspravlja o zajedničkim prioritetima uspjeh — osobito nakon što su zemlje G7 početkom ožujka dogovorile oslobađanje 400 milijuna barela nafte iz strateških zaliha kako bi ublažile nagli rast cijena energenata.