Dvije europske zemlje planiraju ujedinjenje? Čak 72 posto građana podupire ideju, a o njoj govore i predsjednici

Čelnici Rumunjske i Moldavije posljednjih mjeseci sve otvorenije pokazuju međusobnu bliskost. Početkom svibnja moldavska predsjednica Maia Sandu i rumunjski predsjednik Nicușor Dan objavili su zajedničku fotografiju iz rumunjskog vojnog zrakoplova na putu prema Armeniji, gdje se održavao sastanak Europske političke zajednice.

Bio je to prvi put kako su čelnici dviju država zajedno putovali na međunarodni sastanak i protokolarno bili dočekani kao politički dvojac. Taj potez mnogi su protumačili kao jasnu poruku o sve aktualnijoj temi mogućeg ujedinjenja Moldavije i Rumunjske, piše DW.

Prvi put su u obje zemlje istodobno na vlasti političari koji pozitivno gledaju na ujedinjenje. Raniji moldavski predsjednici protivili su se toj ideji, dok je u Rumunjskoj jedan od rijetkih otvorenih zagovornika bio bivši predsjednik Traian Băsescu.

"Rumunjska je spremna"

Maia Sandu poznata je kao zagovornica ujedinjenja, iako je godinama izbjegavala javno govoriti o toj temi. U siječnju 2026. za BBC je izjavila kako bi osobno glasovala za ujedinjenje na eventualnom referendumu, što je izazvalo burne reakcije dijela moldavske oporbe, koja ju je optužila za „veleizdaju”.

Rumunjski predsjednik Nicușor Dan otvoreno podupire ideju ujedinjenja i poručuje kako je "Rumunjska spremna". Za razliku od nekih svojih prethodnika, prema Moldaviji ne nastupa paternalistički, nego susjednu državu tretira ravnopravno, što u Kišinjevu nailazi na pozitivan odjek.

Maia Sandu, koja uz moldavsko ima i rumunjsko državljanstvo, podržala je Dana tijekom predsjedničkih izbora u Rumunjskoj 2025. godine te glasovala za njega.

Povijesne veze i ruski utjecaj

Moldavija i Rumunjska snažno su povezane jezikom, poviješću i kulturom. U obje države službeni jezik je rumunjski, a nekadašnja Kneževina Moldavija podijeljena je još 1812. između tadašnje Rusije i Osmanskog Carstva.

Nakon Prvog svjetskog rata dio Moldavije koji je bio pod ruskom vlašću odlučio se za ujedinjenje s Rumunjskom, no Sovjetski Savez pod Staljinom ponovno je 1940. pripojio područje istočno od rijeke Prut i stvorio Moldavsku Sovjetsku Republiku. Moldavija je neovisnost stekla 1991. godine.

Rusija već desetljećima upozorava na navodno "fašističko ujedinjenje" Moldavije i Rumunjske, a upravo je taj narativ bio jedan od razloga separatističkog odvajanja Pridnjestrovlja početkom 1990-ih.

Čak 72% Rumunja podupire ideju ujedinjenja

Prema istraživanju iz ožujka 2026., oko 42 posto građana Moldavije podržava ujedinjenje, dok je 47 posto protiv odricanja od državnog suvereniteta. U Rumunjskoj ideju podupire čak oko 72 posto ispitanika.

Jedan od razloga rasta potpore je ruska invazija na Ukrajinu, koja je u Moldaviji promijenila percepciju dijela stanovništva prema Moskvi. Osim toga, više od trećine stanovnika Moldavije već posjeduje rumunjsko državljanstvo.

Rumunjska je danas najvažniji trgovinski partner Moldavije i pomogla joj je smanjiti energetsku ovisnost o Rusiji povezivanjem s europskim energetskim mrežama.

Ipak, put prema eventualnom ujedinjenju i dalje je dug. Ustavne prepreke postoje u obje države, a dodatni problem predstavlja status Pridnjestrovlja, regije pod kontrolom proruskih separatista.

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je kako o eventualnom ujedinjenju mogu odlučivati isključivo građani Moldavije i Rumunjske.