Europska unija podijeljena oko priznanja palestinske države

Priznanje, sankcije, dvodržavno rješenje: zadnjih tjedana, a osobito na zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku ovaj tjedan, države su jasno izrazile svoja stajališta u pogledu Izraela i Palestinaca.

Dok pozivi za priznanjem palestinske države dobivaju potporu, EU ne uspijeva govoriti jednim glasom, piše Europska redakcija, zajednički projekt europskih novinskih agencija među kojima je i Hina.

Većina država članica EU-a priznaje palestinsku državu

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je ovaj tjedan da većina država članica EU-a sada priznaje palestinsku državu.

"Postoji samo jedan put prema naprijed – dvodržavno rješenje. Sigurna i priznata Država Izrael. Neovisna, demokratska, održiva Država Palestina. Koje žive jedna pored druge", naglasio je na X-u.

Europska unija podijeljena je oko priznanja palestinske države. Francuska, Belgija, Luksemburg, Portugal i Malta pridružili su se popisu zemalja koje su priznale Palestinu. Tu odluku usvojilo je 16 od 27 država članica EU-a, u nekoliko valova: Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Cipar učinili su to 1980-ih. Kao i Čehoslovačka (današnje Češka i Slovačka), ali postsovjetske češke vlade nisu priznale palestinsku državu. Švedska je to učinila 2014., a Slovenija, Španjolska i Irska 2024.

Australija, Britanija, Kanada i Portugal priznali su također palestinsku državu u UN-u ovaj tjedan, jačajući pritisak na Izrael i njegova glavnog podupiratelja Sjedinjene Američkih Država.

"Došlo je vrijeme za mir"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron jedan je od velikih igrača koji su sada priznali Palestinu u UN-u, potaknuvši val zapadnih iskaza otpora Izraelu tim povijesnim, premda simboličnim, potezom.

"Došlo je vrijeme za mir jer smo jako blizu toga da ga više nećemo moći ostvariti", rekao je Macron na Općoj skupštini UN-a.

Portugalsko priznanje uslijedilo je nakon višetjednih konzultacija vlade, političkih stranaka koje su zastupljene u parlamentu i predsjednika. Ministar vanjskih poslova Paulo Rangel rekao je: "Vrijeme je, i više od toga, da se poduzmu potrebni koraci prema miru", dodajući kako se nada da će priznanje pratiti okončanje svih sukoba između izraelske vojske i Hamasa.

Poljska ima konzistentno stajalište u pogledu izraelsko-palestinskog sukoba, naglašavajući pravo Palestinaca na državnost. Varšava je priznala Palestinu potkraj 1980-ih i konzistentno zagovara dvodržavno rješenje. Ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski opetovano naglašava da se "ništa ne bi trebalo dogoditi bez sudjelovanja samih Palestinaca", tvrdeći da je za regionalnu stabilnost potrebno njihovo puno sudjelovanje u političkom procesu.

Postsovjetski posebni slučajevi

Neke srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje koje su priznale palestinsku državu još 1980-ih jer su bile dio sovjetskog bloka danas su bliže pozicijama vlade izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, poput Mađarske.

Tadašnja Čehoslovačka priznala je Palestinu u sovjetsko doba, ali današnja češka vlada stvari vidi drugačije. Podržava dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba. Međutim, to se može postići samo putem izravnih pregovora dviju strana, što neće biti moguće dok god Pojas Gaze kontrolira teroristički pokret Hamas, reklo je ministarstvo vanjskih poslova.

"Češka nije priznala palestinsku državu i ne planira to učiniti sada", reklo je ministarstvo. Ministar vanjskih poslova Jan Lipavský rekao je također da se ne slaže sa zaključcima UN-ova Neovisnog međunarodnog istražnog povjerenstva da Izrael čini genocid u Gazi.

I sama Europska komisija podijeljena je o tom pitanju. Distancirala se od izjave povjerenice Terese Ribere koja je početkom rujna rekla: "Genocid u Gazi razotkriva neuspjeh Europe da djeluje i govori jednim glasom."

Neke države članice EU-a odlučno odbijaju izjasniti se. Bugarska vlada, na primjer, još nije objavila službenu izjavu o tom pitanju.

Tko ne podržava priznanje Palestine

Oklijeva 11 država članica EU-a, tvrdeći da se prije priznanja palestinske države mora postići dogovor o dvodržavnom rješenju.

Njemačka i Italija su među najrezerviranijima u Europi. Vlada u Berlinu ne planira u ovom trenutku priznati Palestinu, unatoč tome što snažno podržava dvodržavno rješenje. Za Njemačku, priznanje bi se trebalo dogoditi na kraju procesa prema rješenju, rekao je ministar vanjskih poslova Johannes Wadephul novinarima u New Yorku.

"Ali taj proces mora početi sada", rekao je. Snažno je kritizirao izraelske postupke, rekavši da ljudi u Gazi prolaze kroz pakao, ali i naglasio da se taj desetljetni sukob ne može riješiti "terorom, uništavanjem i smrću".

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani potvrdio je stajalište Italije da nije spremna priznati Palestinu. "Priznati državu, a da se prvo ne stvore uvjeti za njezino rođenje, ne bi imalo nikakva učinka, osim što bi udaljilo mir", rekao je u parlamentu ovaj mjesec.

Hrvatska je još jedna od zemalja koje se opiru priznanju Palestine.

Netanyahu se zakleo da neće dopustiti palestinsku državu

Predsjednik i vlada, koji su sukreatori vanjske politike, ne slažu se o tom pitanju. Predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak u New Yorku da bi Hrvatska trebala priznati palestinsku državu, naglasivši da to nije nagrada za Palestince, nego njihovo pravo.

Ali malo je vjerojatno da će priznanje, premda povijesno, promijeniti činjenice na terenu.

"Ako ne bude poduprto konkretnim mjerama, priznanje Palestine kao države riskira biti sredstvo odvraćanja pozornosti s realnosti, a to je sve brže brisanje palestinskog života u njihovoj domovini", rekao je projektni direktor za Izrael i Palestinu pri Međunarodnoj kriznoj skupini Max Rodenbeck.

Profesor međunarodnog prava na Sveučilištu Aix-Marseille u južnoj Francuskoj, Romain Le Boeuf, rekao je: "Priznanje ne znači da je država osnovana, kao što ni izostanak priznanja ne sprječava državu da postoji."

Premda priznanje ima uglavnom simboličnu i političku težinu, tri četvrtine zemalja UN-a kažu da "Palestina ispunjava sve potrebne uvjete da bude država", rekao je.

Netanyahu se zakleo da neće dopustiti palestinsku državu, a krajnje desni članovi njegova kabineta prijete aneksijom Zapadne obale kako palestinska država ne bi bila moguća, prenosi Hina.