Na kušnji Trumpova politika prema Izraelu

Porast frustracija međunarodne zajednice prema Washingtonu zbog rata u Gazi postale su poznate javnosti ovog tjedna na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, kada su saveznici Sjedinjenih Američkih Država priznali palestinsku državu, što se smatra ozbiljnim testom za bliskoistočnu politiku predsjednika Donalda Trumpa.

Trump kao promatrač

Nakon što je na početku svog drugog mandata obećao brzo okončanje sukoba između Izraela i Hamasa, Trump sada sve više djeluje kao promatrač, dok izraelske snage intenziviraju napade na palestinsku enklavu, a on ostaje nevoljan da obuzda najbližeg regionalnog saveznika Washingtona, piše Reuters.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu iznenadio je Trumpa udarom na Hamasove lidere u Kataru ranije ovog mjeseca, čime je praktično osujetio najnoviji pokušaj američke administracije da postigne prekid vatre i dogovor o oslobađanju taoca.

Od tada je Izrael pokrenuo kopnenu ofanzivu na Gazu, koju su SAD prihvatile bez primjedbi, usprkos sve glasnijim međunarodnim osudama zbog pogoršanja humanitarne krize u obalnoj enklavi.

Dramatičan zaokret

Usprkos Trumpovim upozorenjima da bi priznanje Palestine predstavljalo "poklon Hamasu", grupa američkih saveznika, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Kanadu i Australiju, objavila je priznanje palestinske države upravo uoči i tijekom zasjedanja UN-a, što predstavlja dramatičan diplomatski zaokret.

''Trump nije uspio ostvariti značajan napredak u regiji, posebno o pitanju izraelsko-palestinskog sukoba'', rekao je Brian Katulis, viši suradnik Instituta za Bliski istok u Washingtonu.

''Zapravo, situacija je gora nego kad je stupio na dužnost'', dodao je.

S obzirom na to da kraj gotovo dvogodišnjeg sukoba djeluje sve dalji, Trumpova marginalizacija dodatno je pojačala skepticizam prema njegovim ponovljenim tvrdnjama da je vrsni mirotvorac koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir.

Isporuka oružja

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u utorak da, ako Trump zaista želi osvojiti prestižnu nagradu, mora zaustaviti rat u Gazi.

''Postoji jedna osoba koja može nešto učiniti, a to je predsjednik SAD-a. Razlog zašto može više od nas je taj što mi ne isporučujemo oružje koje omogućava vođenje rata u Gazi'', rekao je Macron za francusku televiziju BFM iz New Yorka.

Pojedini analitičari Trumpovu nevoljnost da iskoristi američki utjecaj na Netanyahua tumače kao priznanje da je sukob, poput rata u Ukrajini, daleko kompleksniji i tvrdokorniji nego što je ranije tvrdio. Drugi to vide kao prešutno prihvaćanje da će Netanyahu djelovati u skladu s vlastitim interesima i interesima Izraela, te da američki predsjednik tu ima ograničen utjecaj.

Trump ne namjerava odustati

Treći pak smatraju da je Trumpova pažnja odvučena domaćim pitanjima, poput nedavnog ubojstva konzervativnog aktiviste Charlieja Kirka, nastavka skandala vezanog za Jeffreyja Epsteina i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove pod demokratskim vodstvom, za koje Trump tvrdi da su dio borbe protiv kriminala.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na Reutersov zahtjev za komentar.

Iako se čini da je Trump posljednjih tjedana manje angažiran u vezi pitanja Gaze, u utorak se na marginama UN-a sastao s predstavnicima Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Egipta, Jordana, Turske, Indonezije i Pakistana. Prema navodima Axios-a, očekivalo se da predstavi američke prijedloge za upravljanje Gazom nakon rata, bez učešća Hamasa, te da pozove arapske i muslimanske zemlje da doprinesu sigurnosnim snagama.

Iako je povremeno izražavao nestrpljenje zbog Netanyahuovog vođenja rata, Trump je u svom govoru pred UN-om u utorak jasno dao do znanja da ne namjerava odustati od snažne podrške Izraelu, niti se povesti za priznanjem palestinske državnosti od strane drugih zemalja.

Takve objave, rekao je Trump, samo "potiču nastavak sukoba" jer Hamasu daju "nagradu za ove užasne zločine".

Glavni dobavljač oružja

Francuska, Britanija, Kanada, Australija i druge zemlje insistiraju da priznanje palestinske države može pomoći očuvanju izgleda za "rješenje s dvije države" i okončanje rata u Gazi. Iako lideri koji su se obraćali na Generalnoj skupštini nisu izravno kritizirali Trumpa, neki analitičari smatraju da je poruka bila jasna.

''Sve zavisi od Trumpa, koji bi mogao okončati ovaj rat jednom jedinom riječju upućenom izraelskom premijeru'', rekla je Laura Blumenfeld, stručnjak za Bliski istok s Univerziteta Johns Hopkins. Ta riječ, dodala je, glasi - dosta.

Sjedinjene Američke Države su glavni dobavljač oružja Izraelu i tradicionalno djeluju kao njegov diplomatski štit u UN-u i drugim međunarodnim tijelima. Prošlog tjedna, SAD su uložile veto na nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se tražio hitan, bezuvjetan i trajan prekid vatre u Gazi.

Trump, međutim, nije pokazao znakove da će iskoristiti te poluge pritiska. Čak i nakon što je Izrael bombardirao Hamasov ured na teritoriji američkog saveznika Katara, Trump je održao napet telefonski razgovor s Netanyahuom, ali nije poduzeo nikakve mjere.

Bez obzira na broj zemalja koje priznaju palestinsku nezavisnost, za punopravno članstvo Palestine u UN-u bila bi potrebna suglasnost Vijeća sigurnosti, gdje SAD imaju pravo veta.