Analiza DW: Želi li Rusija 'zapaliti' i Balkan?

Već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu postavljalo se pitanje jesu li balkanske zemlje, a među njima i BiH, sljedeće na redu za ukrajinski scenarij. Sigurnosni stručnjaci tada su ocijenili kako utjecaj Rusije na zapadni Balkan nije zanemariv, ali da je BiH u znatno drukčijem, boljem položaju nego Ukrajina. S druge strane, ekonomski utjecaj Rusije je priča za sebe.

Međutim, ruska državna agencija RIA Novosti, u predviđanjima za ovu godinu, ocijenjuje da bi "na Kosovu i Balkanu moglo doći do eksplozije". I za EU predviđaju da će "biti u uzbuđenom i toplom stanju tijekom cijele 2023." jer se, kako se navodi "odlučila proširiti na istok na račun ruske zemlje i smatra da je ono što se događa u Ukrajini njena, a ne ruska stvar", piše DW.

Prijeteća predviđanja imaju dodatnu razinu kada ruski veleposlanik u Srbiji, Aleksandar Bocan Haračenko dobivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU komentira kao "vrlo opasnu stvar i uključuje obustavljanje veza i suradnje RS s Ruskom Federacijom“.

Tako i predsjedavajući Zastupničkog doma parlamenta BiH Nebojša Radmanović (SNSD) prije nekoliko dana izjavljuje kako "u BiH treba biti više utjecaja Rusije", žaleći jer "u postojećim odnosima snaga to nije lako izvesti zbog rata u Ukrajini". Radmanović tvrdi kako je to "zbog kulturološkog značaja Rusije u svijetu i činjenice da su Srbi emotivno vezani za Ruse".

"Ne postoji ruski maligni utjecaj u BiH. To je obavještajno-politička floskula i nema naznaka tko bi bili nositelji ruskog utjecaja", kaže on.

Izravniji je njegov stranački predsjednik i novi predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik. On je jedan od rijetkih dužnosnika koji posjećuje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dodik se s Putinom sastao u lipnju prošle godine na marginama Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, ali i u rujnu u Moskvi, netom prije općih izbora u BiH.

"U BiH postoji ruski utjecaj, ali on nije maligni. Došao sam čuti što Rusi misle da će se događati u sljedećim godinama kako bih mogao svoje politike prilagođavati vremenu koje dolazi", kazao je Dodik u Sankt Peterburgu nakon niza kritika koje je u svom govoru iznio na račun Zapada, EU-a, SAD-a, visokog predstavnika u BiH...

"Rusija želi zapaliti Balkan"

Zanimljive su analize stručnjaka iz područja sigurnosti iz BiH i Srbije o „eksploziji na Kosovu i BiH“.

Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost u Beogradu i vojni analitičar, komentirajući predviđanja za 2023. ruskog medija, kaže: "Desetine 'analitičara', 'novinara' itd., danonoćno u emisijama ruske propagandne mašinerije pokušavaju podijeliti društva balkanskih država, izazvati nemire, sukobe, a sve to na refleksiji straha koja se emitira iz Kremlja".

Sagledavajući moguće scenarije, navodi kako "ruske službe imaju široko razgrantu mrežu na Balkanu u koju su dugo ulagali i plaćali ljude", od suradnika, agenata, novinara, navodnih nevladinih organizacija, web portala, veleposlanstava, sve do suradnje s organiziranim kriminalom.

Trifunović opširno navodi, kako kaže, pravce djelovanja Rusije prema Srbiji.

"To je održavanje statusa quo na Kosovu preko skrivene podrške velikoalbanskom nacionalizmu i ekstremnim političkim stavovima, poticanje međunacionalnih sukoba i incidenata, atmosfere straha kod srpske manjine na Kosovu, podržavanje ekstremnog islamizma, sprječavanje ulaska Srbije u EU i NATO, jačanje utjecaja Rusije na razne načine itd."

"Sada Rusija želi, po tko zna koji put, probati zapaliti Balkan", kaže ovaj beogradski profesor za DW.

Skretanje pažnje

Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za sigurnost, smatra kako je namjerno proizveden strah dio propagandnog sustava Ruske Federacije, ali da na Kosovu i u BiH nema izravnog utjecaja Rusije, piše DW.

"Rusiji ide u prilog otvaranja novih žarišta, poput Kosova i BiH. Glavni cilj je da se otvaranjem balkanskog žarišta pažnja s Ukraine i Rusije prenese na nas, jer je Rusija već sada u užasnim problemima kako u ekonomskim, personalnim, vojnim i drugim", kaže Dizdarević za DW.

On smatra kako bi otvaranje balkanskog žarišta značilo uvođenje Europe u jednu vrstu rata. "Time bi se zemlje EU-a počele baviti izbjeglicama, pregovorima, humanitarnim akcijama, te bi to", kako ocjenjuje Dizdarević, "skrenulo pažnju s Rusije".

„Bh politička situacija ide u prilog stvaranju nemira"

On je i dalje pri stavu kako neće biti "eksplozivnih" scenarija koji spominju ruski mediji, ali:

"Ako znamo da su Ruske službe preko mreža iz Srbije, imale utjecaj i izravnu umiješanost u Sjevernoj Makedoniji, a potom i Crnoj Gori, onda je jasno da neće odustati. Sve se odvija preko 'naših' ljudi koji su pristali tako 'igrati' i širiti Ruski utjecaj", kaže on upozoravajući da je važno "otkrivanja ruskih aktera".

U ovom kontekstu za podsjetiti je i da je krajem godine njemačko Državno odvjetništvo izvjestilo da je u Berlinu uhićen agent njemačke tajne službe pod sumnjom da je prenosio informacije Rusiji.

"Cjelokupna bh politička situacija ide u prilog stvaranju nemira, ali uz pomoć međunarodne zajednice, vjerujem da će takvi scenariji biti spriječeni. Ne treba podcijeniti ni bh sustav sigurnosti", uvjeren je Dizdarević.

On otkriva umirujuću informaciju, daleku od očiju javnosti: "Niz profesora iz Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova, Hrvatske neformalno su se okupili oko međunarodnih konferencija i razmjenjuju podatke, mišljenja kako bi se ukazalo na rusku operativnu mrežu i spriječili scenariji kojeg ruske službe priželjkuju".

Emotivna povezanost i ekonomski utjecaj

Dok ovi stručnjaci ozbiljnim argumentima govore o ruskom utjecaju na njihove zemlje, BiH i Srbiju, ekonomski utjecaj je 'druga priča'.

Tako prema analizi Privredne komore Srbije, među 'top 5' zemalja-izvoznih partnera su najuvjerljivija Njemačka, potom Italija, BiH, Rumunija i Mađarska. Njemačka je i prva zemlja uvozni partner Srbije, potom Kina, Italija, Ruska Federacija iz koje se najviše uvozi plin i nafta, te Turska.

Podaci Agencije za unaprjeđenje stranih investicija, govore da ruska ulaganja čine tek 2,8% ukupnih izravnih stranih investicija u BiH, a čiji je iznos viši od 16 milijardi KM. I brojke Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da Ruska Federacije nije među prvih deset zemalja-partnera robne razmjene u BiH.

Kao i za Srbiju, i za BiH je Njemačka najvažniji izvozni ekonomski partner, potom slijede Hrvatska Srbija, Italija, Austrija, Slovenija, Crna Gora, Turska itd. Zemlje susjede, Hrvatska i Srbija, od BiH najviše uvoze, a na visokom trećem mjestu je Njemačka, te slijede Italija, Slovenija i Austrija.

Zbunjujući su podaci Privredne komore bh entiteta RS - Rusija je tek na 17. mjestu po obimu robne razmjene, dok su najvažniji partneri zemlje EU-a i zemlje susjede, redom - Srbija, Italija, Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Kina, Mađarska itd. Svi ovi podaci, smatraju analitičari, pokazuju da su ekonomije i Srbije i BiH nezamislive bez partnera iz EU-a, dok je "emotivna veza s Rusijom" posve druga priča.