Lavrov: Ako bude rata s Europom bit će kratak

''Predsjednik Rusije Vladimir Putin više je puta ponovio da ne želimo i ne planiramo rat s Europom, ali ako do njega dođe, spremni smo – bit će to drukčiji i vrlo kratak rat'', izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prenosi RT Balkan.

''Rat Zapada protiv Rusije stavio je točku na euroatlantizam, a Europska unija ubrzano se pretvara u agresivni militaristički blok'', istaknuo je Lavrov.

Nespreman Zapad

Zapad želi OESS pretvoriti u instrument ideološkog servisiranja vlastitih interesa, interesa NATO-a, kao i Europske unije, koja se ubrzano razvija iz integracijske socijalno-ekonomske organizacije u agresivni militaristički blok usmjeren protiv Rusije i Bjelorusije, izjavio je Lavrov na IV. međunarodnoj konferenciji o euroazijskoj sigurnosti u Minsku.

Napomenuo je kako se dugi niz godina, među ostalim i uz aktivno sudjelovanje Rusije, nastojalo osigurati poštovanje tog načela u okviru koncepta ne euroazijske, nego euroatlantske sigurnosti.

''I ti pokušaji, kao što svi znamo, doživjeli su neuspjeh. Zapad se pokazao nespremnim za suradnju na poštenim i ravnopravnim temeljima'', zaključio je Lavrov.

Dodao je kako je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko podsjetio na razdoblje osnivanja Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, ali da su članice NATO-a i Europske unije odbile ispunjavati obveze koje su preuzele upravo u okviru OESS-a, i to na najvišoj razini.

''Godine 1999. u Istanbulu, a zatim 2010. godine u Astani, na najvišoj je razini jasno rečeno da je sigurnost nedjeljiva, da nijedna članica OESS-a neće jačati vlastitu sigurnost na račun slabljenja sigurnosti drugih te da nijedna organizacija ni skupina zemalja neće težiti dominaciji u euroatlantskom prostoru. To je zapisano. Crno na bijelo'', naglasio je Lavrov.

Obuzdavanje Rusije

Istaknuo je kako je, unatoč svim tim jamstvima, Zapad počeo širiti svoj utjecaj na istok, prije svega širenjem NATO-a, otvoreno proglašavajući cilj obuzdavanja Ruske Federacije. Na kraju je, kako tvrdi, pokrenuo rat protiv Rusije koristeći se kijevskim režimom, koji je došao na vlast kao rezultat protuustavnog puča. Time je, prema njegovim riječima, stavljena točka na euroatlantizam kao mogućnost ujedinjavanja svih na jedinstvenoj konceptualnoj platformi.

U tom kontekstu, kada je riječ o OESS-u, vrlo je teško odrediti kakva bi mu uloga mogla biti dodijeljena u radu na euroazijskoj sigurnosti.

''Ponekad se postavlja pitanje može li taj OESS biti dio sjevernoeuroazijskog procesa. Međutim, sadašnje stanje bečke organizacije otvoreno je žalosno, a rezultat je upravo te konfrontacijske logike i blokovskog načina razmišljanja naših zapadnih zemalja. Maloprije sam naveo primjer njihova odnosa prema OESS-u i vlastitim obvezama. Oni su svakako željeli, a vjerojatno i dalje žele, OESS pretvoriti u instrument ideološkog servisiranja vlastitih interesa, interesa NATO-a, kao i Europske unije, koja se ubrzano razvija iz integracijske socijalno-ekonomske organizacije u agresivni militaristički blok usmjeren protiv Rusije i Bjelorusije“, rekao je šef ruske diplomacije.

Iskrene i otvorene rasprave

Također je naglasio kako su iskrene i otvorene rasprave danas važnije nego ikada, posebno imajući u vidu da među većinom svijeta objektivno postoji potreba za novim modelom svjetskog poretka.

''U okviru tog modela mora se osigurati stvarna ravnopravnost suverenih država kao temeljni uvjet za siguran i postupni razvoj svih naroda. To se ne sviđa svima i vodi se ozbiljna borba za pravo određivanja načela na kojima će počivati novi svjetski poredak'', napomenuo je.

Kako je dodao, taj se model svjetskog poretka može prepoznati u Euroaziji, najvećem kontinentu s jedinstvenom poviješću, na kojem se nalazi nekoliko civilizacija starih više tisuća godina.

''Njihov razvoj dugi se niz godina odvijao kroz međusobno obogaćivanje. Naravno, ratovale su i međusobno, ali su se na kraju ipak uzajamno obogaćivale'', rekao je.

Dodao je kako Rusija podupire uspostavu pravednijeg uređenja međunarodnih odnosa na multipolarnim temeljima.

''Ono mora odražavati kulturnu i civilizacijsku raznolikost suvremenog svijeta i njegovih naroda te priznavati pravo svakog naroda da sam određuje svoju sudbinu'', poručio je Lavrov.

Istaknuo je kako Rusija, imajući taj cilj kao smjernicu, dosljedno radi na unapređenju inicijative za uspostavu Velikog euroazijskog partnerstva, koju je ruski predsjednik Vladimir Putin predstavio prije deset godina na prvom summitu Rusija – ASEAN.