Srbiji će godina na izmaku ostati snažno obilježena društvenom i političkom krizom koja je, potaknuta tragedijom na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenoga 2024., valom masovnih prosvjeda iz mjeseca u mjesec razotkrivala brojne pukotine vlasti, personalizirane u predsjedniku države Aleksandru Vučiću.
Prosvjede su, nakon pogibije 15 ljudi pod ruševinama betona, stakla i željeza u padu nadstrešnice na nedavno obnovljenoj zgradi kolodvora, pokrenuli studenti zahtijevajući odgovornost vladajućih za nemar, neodgovornost, korupciju i poslove bez javnih natječaja. Ti su se prosvjedi prelili i u 2025. godinu, uz sve izraženiju nervozu vlasti.
Napad skupine pristaša vladajuće Srpske napredne stranke na studente koji su u Novom Sadu pozivali na prosvjede, kada je jednoj studentici bejzbol palicom slomljena čeljust, početkom siječnja dodatno je razbjesnio javnost. Uslijedio je pad vlade premijera i čelnika SNS-a Miloša Vučevića, prenosi Hina.
U ožujku je preminula i 16. žrtva pada nadstrešnice, a na dotad najmasovnijem prosvjedu 15. ožujka u Beogradu se, na poziv studenata, okupilo više od 300.000 ljudi. Prosvjed je prekinut neidentificiranim prodornim zvukom, a prosvjednici su optužili vlast kako je koristila sonično oružje, takozvani zvučni top. Vlast je to nijekala, a Vučić je izjavio kako će otići s vlasti ako se takve tvrdnje dokažu.
Srbija je u travnju dobila novu vladu na čijem je čelu Đuro Macut, endokrinolog i profesor Medicinskog fakulteta, dotad gotovo nepoznat široj političkoj javnosti. Oporba je ministarski tim nazvala "prolaznom vladom", a Macuta Vučićevom "marionetom".
Studentske blokade više od 40 fakulteta i prosvjedi nastavljeni su diljem Srbije. Državni vrh ih naziva izvana potaknutom "obojenom revolucijom" s ciljem rušenja Vučića, dok su istodobno pojačane represivne mjere i uhićenja studenata i aktivista pod optužbama za pripremu rušenja ustavnog poretka.
Studenti zahtijevaju da institucije, prije svega pravosuđe, rade svoj posao bez političkih pritisaka, oslobađanje uhićenih prosvjednika te raspisivanje prijevremenih izbora. Vučić je slao neodređene poruke da će "izbora biti", poričući istraživanja javnog mnijenja prema kojima ni on ni SNS ne stoje najbolje.
Početkom prosinca poručio je da je Srbija "ušla u izbornu godinu" te da će se izbori održati najkasnije u roku od godinu dana. Njegov drugi predsjednički mandat istječe u svibnju 2027., a oporba smatra kako će pokušati osigurati politički kontinuitet s premijerske pozicije.
Istodobno, sudski postupak protiv odgovornih za pogibiju 16 ljudi u Novom Sadu nije odmaknuo dalje od podizanja optužnica, koje obuhvaćaju i bivše ministre Gorana Vesića i Tomu Momirovića. Početak suđenja još se ne nazire.
Na međunarodnom planu Srbija tijekom 2025. nije ostvarila napredak u eurointegracijama, ne otvorivši nijedan novi klaster. Europska komisija ponovila je negativne ocjene o izostanku napretka u vladavini prava, slobodi medija, slobodi okupljanja i usklađivanju s vanjskom politikom Europske unije, osobito u pogledu sankcija Rusiji i smanjenja kineskog utjecaja.
Unatoč službenim porukama o stabilnosti gospodarstva, neto strana ulaganja u prvih osam mjeseci 2025. iznosila su 1,49 milijardi eura, u usporedbi s 3,2 milijarde eura u istom razdoblju 2024. godine. Javni dug premašio je 38 milijardi eura, dok su nove obveznice dodatno povećale zaduženje.
Poseban problem predstavljaju američke sankcije ruskom energetskom sektoru, koje su obuhvatile i Naftnu industriju Srbije. Zbog sankcija je hrvatski Janaf obustavio isporuku sirove nafte rafineriji u Pančevu, koja opskrbljuje većinu srpskog tržišta, pa je rafinerija krajem studenoga prestala s radom.
Tijekom godine Srbija je dodatno naglašavala vojno jačanje, uključujući i veliku vojnu paradu te ugovor o kupnji 12 francuskih borbenih zrakoplova Rafale. Ta je odluka izazvala podijeljene reakcije javnosti, dok analitičari ističu kako Beograd pokušava balansirati između Rusije, Europske unije i NATO-a.
Godinu je obilježilo i povlačenje tvrtke Jareda Kushnera iz projekta luksuznog kompleksa u središtu Beograda, nakon prosvjeda i optužbi za pogodovanje. Vučić je na to reagirao najavom kaznenih prijava protiv svih koji su se projektu protivili, tvrdeći da Srbija time gubi investiciju vrijednu 750 milijuna eura.
