''U svim pritiscima koji su sada usmjereni prema Srbiji i Republici Srpskoj, počev od Christiana Schmidta pa nadalje, prepoznaje se Njemačka koja će dodatno pojačati ofanzivu na Srbe kako bi kompenzirala ono što ne može postići na globalnom planu, pa ni unutar EU, te sanirala pretrpljenu štetu zbog svog sve radikalnijeg stava prema Rusiji'', ocijenio je za Srnu diplomata Zoran Milivojević.
Komentirajući podjele u EU i opiranje Francuske njemačkoj inicijativi o korištenju ruskih zamrznutih sredstava, Milivojević je rekao kako i dešavanja na posljednjem summitu lidera EU pokazuju da je sve očiglednije da Njemačka i njen kancelar Friedrich Merz zauzimaju tvrđu politiku prema ratu u Ukrajini, interesima u Europi, ali i globalnim kretanjima, prenosi Srna.
"Očigledno je da se Njemačka pridružuje sjevernoj grupaciji država – baltičkih i skandinavskih, ali i Nizozemske, koje zauzimaju tvrd stav kada je riječ o nastavku rata s Rusijom i o novoj sigurnosnoj konfiguraciji u Europi", rekao je Milivojević.
Tvrdi kako se to jasno vidjelo i u pokušaju da se izuzmu ruska sredstva i koriste na način koji je mimo prava i međunarodnih normi i standarda.
"Tu je došlo do podjele, jer su s druge strane ostale tradicionalne staroeuropske države Italija i Francuska, kao i Španjolska, koje smatraju da rešenje treba tražiti na bazi političkog angažmana, diplomacije i zalaganja za prestanak rata", naveo je Milivojević.
Naveo je da te države polaze od realpolitike, ali i shvaćanja da je Rusija, ipak, europska država i da u budućnosti s tim treba računati.
"Tako treba razumjeti i novu francusku inicijativu za dijalog sa predsjednikom Rusije, kojoj se pridružila i Italija", rekao je Milivojević.
Naveo je da se podjela vidjela i na primjeru koji se tiče Srbije, a to je Klaster tri u pristupnim pregovorima sa EU.
"I tu je ta tvrda sjeverna linija, na čelu s Njemačkom, bila protiv bilo kakve šanse da se Srbiji otvori taj klaster, polazeći od geopolitike i stava Srbije prema Rusiji", rekao je Milivojević.
Podsjetio da je, s druge strane, grupacija država na čelu sa Francuskom bila za to da se Srbiji otvori Klaster tri.
"Nije ovdje srpska priča u prvom planu, ali jeste zato što se srpska priča tiče i ruske priče. Razlog je to što je motiv odnos prema Rusiji i ratu sa Ukrajinom. Ta podjela je evidentna i očigledno je da Francuska ne želi prepustiti primat Njemačkoj", ocijenio je Milivojević.
Prema njegovim riječima, Francuska ne želi da prihvati Merzovu tezu da Njemačka mora biti vodeća država u Europi i kroz buduću militarizaciju i njezino vojno jačanje.
"Očigledno je da Francuska to ne želi. Treba imati u vidu i da EU praktično počiva na jednom najvažnijem stubu, a to su njemačko-francuski odnosi", rekao je Milivojević.
Kaže da se francuski stav, kao i stav tog dijela Europe, više približava novoj politici Washingtona, koja je protiv rata u Ukrajini i traži rješenja druge vrste.
"Na neki način se ta podjela polako otvara kao nešto će u budućnosti obilježiti politička kretanja u ovom dijelu Europe i u EU", ocijenio je Milivojević.
Upozorio je da zbog svega toga treba očekivati ofanzivnu politiku Njemačke u našoj regiji, jer ta zemlja nema šansi da bude prihvaćena kao globalna sila.
"Zato će nastojati da svoje interese zaokružuje na ovom prostoru, imajući u vidu i povijest, prvenstveno činjenicu da je germanski faktor na ovom prostoru na neki način bio jedno vreme bio dominantan. U svakom slučaju, bio je faktor koji je čak i pokretao ratove zbog ovog prostora", istaknuo je Milivojević.
Naveo je kako ne treba zaboraviti aneksiju BiH i početak prošlog stoljeća, ni militarizaciju Njemačke između dva rata, a ni njemačke interese kada je u pitanju podrška albanskom faktoru, koja je bezrezervna.
Milivojević kaže da se ne može oteti dojmu da Njemačka želi pojačati ofanzivu u ovoj regiji kako bi se izvadila za propuste na globalnom planu i štetu zbog stava prema Rusiji koji ju je koštao ekonomskog pada i stope rasta od svega 0,1 posto.
"Tu se uvijek treba podsjetiti na povijest i činjenicu da su velike sile, a Njemačka je ipak velika europska sila, takve stvari uvijek rješavale na radikalan način pokušajem da se silom realiziraju neki strateški interesi. Zato ja budućnosti prepoznajem ofanzivan nastup Njemačke na ove prostore", objasnio je Milivojević.
Dodao je kako smatra da nije slučajno ni to što srpsko-francuski odnosi sada dobivaju na dinamici i težini, kao što nije slučajan ni povratak Francuske tradicionalnim interesima u regiji.
"To je i jedna vrsta suprotstavljanja njemačkom interesu na ovom prostoru", rekao je Milivojević, prenosi Srna.
