Počela sanacija odlagališta u Gospiću, opasni otpad ide izvan Hrvatske

S ilegalnog odlagališta na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću dosad je uklonjeno 130 tona neopasnog otpada iz velikih bijelih vreća. Taj će otpad biti obrađen u cementarama u Našicama i Koromačnom, dok su istodobno počeli pripremni radovi za sanaciju dijela lokacije na kojem se nalazi opasni otpad, piše Dnevnik.

Na toj su lokaciji otpad već skupili na hrpu i iskopali odvodne kanale, a slijedi njegovo privremeno prekrivanje folijom kako bi se smanjilo procjeđivanje oborinskih voda kroz otpad. Konačno zbrinjavanje opasnog otpada planirano je izvan Hrvatske, nakon što se završe postupci nabave i odaberu izvođači.

Sanacija je trebala krenuti ranije

Sanacija bivšeg PPK Velebit najavljivana je mjesecima. Prvi postupak javne nabave za uklanjanje dijela otpada objavljen je još krajem ožujka, ali za taj posao nije stigla nijedna ponuda, pa je Fond morao ponoviti postupak.

Novi natječaji objavljeni su u srpnju, a krajem kolovoza otvorene su ponude za uklanjanje oko 4500 tona rasutog otpada i oko 650 tona otpada iz velikih vreća. Tada je Fond najavio da će radovi krenuti u najkraćem mogućem roku.

Početkom rujna propao je postupak za uklanjanje otpada iz velikih vreća nakon što je jedan ponuditelj odustao, a druga ponuda bila je preskupa. Vlada je potom posebnim rješenjem odredila Holcim Hrvatska i Nexe za žurno preuzimanje i obradu tog neopasnog otpada.

Plan predviđa četiri faze

Cjeloviti plan sanacije predstavljen je 22. rujna. Prema njemu, na lokaciji se nalazi oko 44.000 tona opasnog i neopasnog otpada, a radovi su podijeljeni u četiri glavne faze.

Prva faza obuhvaća oko 4500 tona rasutog opasnog otpada uz silos. Taj bi se otpad trebao odvesti iz Hrvatske i spaliti u odgovarajućim postrojenjima, a za cijeli posao predviđen je rok do godinu dana.

Druga faza odnosi se na oko 650 tona neopasnog otpada iz velikih vreća. Za taj je dio sanacije predviđeno da se otpad obradi u cementarama u Našicama i Koromačnom, a rok za završetak tog posla je 45 dana.

Najveći problem je 33.000 tona zakopanog otpada

Treća, najopsežnija faza odnosi se na gotovo 33.000 tona zakopanog otpada pomiješanog sa zemljom i kamenom. Taj je otpad na dubini do oko 2,9 metara, a država je kao preferirani model navela iskop, mehaničko razdvajanje i dodatnu analizu otpada na samoj lokaciji.

Takva bi se predobrada trebala provoditi u zatvorenom sustavu, uz stalno praćenje zraka, podzemnih voda, tla, buke i mogućeg istjecanja onečišćenja. Za tu fazu predviđen je rok od 13 mjeseci, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko 40 milijuna eura.

Privremeno je zakopani otpad već počeo biti prekrivan posebnom vodonepropusnom folijom. Ti su radovi počeli 23. rujna i trebali bi trajati oko 30 dana.

Još oko 6000 tona u objektima

Četvrta faza odnosi se na oko 6000 tona otpada koji se nalazi u postojećim objektima i silosu. Prema planu, oko 4500 tona tog otpada smatra se neopasnim, a uklanjanje bi trebalo trajati najviše godinu dana od početka radova.

Nakon što se sav vidljivi i zakopani otpad ukloni, sanacija neće automatski biti završena. Predviđena su dodatna ispitivanja tla, dna i pokosa iskopa te podzemnih i površinskih voda kako bi se utvrdilo je li onečišćenje ostalo i nakon uklanjanja otpada.

Zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša rekao je da se radovi zasad odvijaju prema planu. Dodao je da će se nakon uklanjanja otpada uzeti uzorci tla kako bi se utvrdilo treba li dodatno sanirati tlo i podzemne vode.