Burno u Europskom parlamentu zbog Gospića: Kriminal ili propust institucija?

Slučaj ilegalno odloženog otpada u Gospiću stigao je u četvrtak pred Europski parlament, gdje se otvorio spor oko toga je li riječ prije svega o europskom problemu prekograničnog kriminala s otpadom ili i o odgovornosti hrvatskih institucija koje ga nisu na vrijeme zaustavile.

HDZ-ovi eurozastupnici naglašavali su prekograničnu dimenziju slučaja, organizirani kriminal i potrebu jačeg europskog sustava praćenja otpada, dok su Gordan Bosanac iz Možemo, SDP-ova Romana Jerković i dio stranih zastupnika upozoravali da se time ne može zaobići pitanje funkcioniranja hrvatskih institucija. 

Rasprava je službeno održana pod nazivom "Zaštita zdravlja ljudi od toksičnih tvari". Eurozastupnik Možemo Gordan Bosanac prvotno je predložio znatno konkretniji naziv u kojem bi se izrijekom spominjali PFAS, Hrvatska i onečišćenje podzemnih voda. Konačni raspored Europskog parlamenta potvrđuje da su Hrvatska i PFAS iz naslova izostavljeni. 

Bosanac tvrdi da su promjenu tražili Europska pučka stranka i HDZ-ovi zastupnici. HDZ-ovi eurozastupnici ranije su odbacivali tvrdnje da žele spriječiti raspravu te su inzistirali da se problem mora promatrati šire, kao pitanje prekograničnog prometa i kriminala s otpadom. 

Jerković tražila odgovor o odgovornosti države

HDZ-ova Nikolina Brnjac poručila je da hrvatska Vlada i nadležne institucije poduzimaju potrebne korake, da je sanacija pokrenuta te da odgovorni trebaju biti kažnjeni.

Glavni problem, prema njezinu izlaganju, jest to što nezakoniti otpad može prijeći više granica bez da bude zaustavljen. Zatražila je bolji europski sustav sljedivosti kako bi se znalo gdje je otpad nastao, tko ga je proizveo i gdje je završio. 

Slovenski zastupnik Vladimir Prebilič pitao ju je kako Hrvatska može uvoziti velike količine otpada ako nema dovoljne kapacitete za njegovu obradu te otvara li slučaj Gospić mogućnost da postoje i drugi slični slučajevi. 

Tada se uključila SDP-ova Romana Jerković.

"Ne može odgovor na pitanje tko je zakazao biti samo kriminalci", poručila je, dodajući da je odgovornost države kriminal otkrivati i sprečavati. 

Brnjac je odgovorila da upravo zato govori o prekograničnom kriminalu te navela primjere problema s ilegalnim otpadom u drugim državama članicama.

Bosanac i Brnjac sukobili se oko kontrole otpada

Bosanac je Brnjac pitao i kako je otpad mogao prolaziti kroz Hrvatsku bez zaustavljanja. Ustvrdio je da je ukinuta obveza prethodne najave pošiljke otpada tri dana prije dolaska te rekao da se treba pitati bi li slučaj Gospić bio moguć da je takav sustav ostao na snazi.

Brnjac mu je odgovorila da kontrola nije ukinuta i da sustav postoji, nego da su, prema njezinim riječima, počinitelji unosili netočne podatke. 

Time je jedan od glavnih prijepora današnje rasprave ostao neriješen: je li ključni problem u europskim i nacionalnim pravilima i nadzoru ili u organiziranom kriminalu koji je postojeći sustav zaobilazio.

Joveva: Otpad prelazi granice lakše nego politička odgovornost

Posebno oštro govorila je slovenska zastupnica Irena Joveva iz Renew Europe.

Podsjetila je da je rasprava prvotno trebala izričito spominjati Hrvatsku i PFAS te kazala da je šteta što se desetke tisuća tona otpada ne može jednako lako ukloniti kao riječi iz naslova rasprave.

Prema podacima iz slovenske istrage koje je iznijela, iz Slovenije je u Gospić stiglo oko 15.000 tona otpada.

"Otpad prelazi granice lakše nego politička odgovornost", rekla je Joveva.

Spomenula je i da je posao prvih radova sanacije dobila hrvatska podružnica slovenske tvrtke. Index je ranije pisao da je posao privremenog prekrivanja otpada dobila tvrtka Kostak-Graditeljstvo Tehnologija Sirovine, članica slovenske grupacije Kostak.

Sokol traži posebnu jedinicu Europola

HDZ-ov Tomislav Sokol predložio je nekoliko konkretnih mjera na razini Europske unije.

Zatražio je osnivanje specijalizirane operativne jedinice Europola za prekogranični kriminal povezan s otpadom, europski mehanizam brze pomoći kod velikih onečišćenja te bolju pravnu zaštitu ljudi koji su pretrpjeli štetu. Poručio je i da trošak sanacije ne bi smjeli snositi građani, nego odgovorni za onečišćenje. 

Jerković mu je odgovorila da su prijedlozi zakašnjeli te da prekogranični kriminal ne može biti opravdanje za nefunkcioniranje nacionalnih institucija.

Sokol je uzvratio da postoje rupe na europskoj razini koje treba zatvoriti te rekao da je sanacija u Hrvatskoj u tijeku. 

Glavak: Ne stigmatizirajte proizvođače iz Like

HDZ-ova Sunčana Glavak rekla je da razumije zabrinutost građana, ali optužila dio političara za korištenje slučaja za političko poentiranje.

Naglasila je da je sanacija pokrenuta i da su za nju osigurana sredstva te pozvala da se zbog odlagališta ne stigmatiziraju poljoprivrednici i stočari iz Like. Zatražila je i jači europski sustav sljedivosti i praćenja otpada. 

HZJZ je upravo danas objavio rezultate testiranja lokalno proizvedene hrane. Analizirana su 32 uzorka s 13 lokacija. U 31 nisu utvrđena prekoračenja analiziranih kontaminanata, dok je u jednom uzorku aronije utvrđena povišena koncentracija kadmija. HZJZ navodi da taj pojedinačni nalaz ne daje osnovu za povezivanje kontaminacije s ilegalnim odlagalištem. PFAS je testiran u sedam odabranih uzoraka hrane i nije utvrđen iznad granice kvantifikacije.

Španjolska zastupnica: Sustav treba spriječiti štetu, a ne reagirati poslije

O Gospiću nisu govorili samo hrvatski i slovenski zastupnici.

Španjolska socijaldemokratkinja Laura Ballarín Cereza rekla je da su u Gospiću zakopani deseci tisuća tona otpada te ustvrdila da je slučaj postao poznat zato što sustav nije funkcionirao kako treba. Naglasila je da cilj mora biti sprečavanje štete, a ne reakcija tek nakon što je onečišćenje otkriveno. 

Poljska zastupnica Marlena Maląg također je spomenula Gospić, ali je problem povezala s neujednačenim pravilima i administrativnim opterećenjem legalnih poduzetnika. Kao primjer navela je stroži sustav nadzora i praćenja prijevoza otpada uveden u Poljskoj. 

Što je Bosanac pitao Europsku komisiju?

Bosanac je slučaj nazvao kriminalnim ekocidom i Europsku komisiju pitao kako je bilo moguće na nacionalnoj razini ublažiti sustav praćenja otpada, a da on i dalje ostane usklađen s europskim pravilima.

Ustvrdio je i da hrvatske institucije ne znaju gdje je završila velika količina otpada koja je ušla u zemlju. Riječ je o njegovoj tvrdnji iz rasprave, a ne o podatku koji je Europska komisija tijekom sjednice potvrdila. 

Nakon rasprave Bosanac je izjavio da je, unatoč širem službenom naslovu, zadovoljan što je Gospić ipak bio jedna od glavnih tema. Prema njegovim riječima, europski povjerenik na kraju je poručio da Komisija Hrvatskoj stoji na raspolaganju bude li joj potrebna pomoć.

PFAS pronađen uz odlagalište, ali ne i u javnoj vodoopskrbi

Slučaj se vodi u sklopu USKOK-ove istrage protiv većeg broja okrivljenika zbog sumnje da su, kao dio zločinačkog udruženja, počinili više kaznenih djela protiv okoliša i gospodarstva.

HZJZ je objavio da su PFAS spojevi pronađeni u otpadu i podzemnim vodama u mjernim bušotinama neposredno uz ilegalno odlagalište u Bilajskoj ulici. Spojevi pronađeni u otpadu podudaraju se s onima utvrđenima u podzemnim vodama pokraj lokacije. 

Istodobno, dosadašnja ispitivanja javne vodoopskrbe ne pokazuju prodor PFAS-a u vodu koju građani piju. Prema najnovijim podacima HZJZ-a od 16. rujna, analizirana su ukupno 93 uzorka vode iz javne vodoopskrbe i svi su zdravstveno ispravni, a PFAS ni u jednom nije utvrđen iznad granice određivanja. 

Današnja rasprava nije završila donošenjem posebne odluke o Hrvatskoj. No slučaj Gospića otvorio je u Europskom parlamentu dva pitanja koja su obilježila gotovo cijelu raspravu: kako spriječiti da ilegalni otpad nesmetano prelazi granice država članica i jesu li hrvatske institucije mogle ranije otkriti i zaustaviti njegovo odlaganje.

Slučaj će se nastaviti i pred Odborom za predstavke Europskog parlamenta, gdje bi predstavnici inicijative Gospić je naš dom trebali izravno predstaviti problem eurozastupnicima i Europskoj komisiji, piše Hina.