Prije 35 godina JNA raketirala Banske dvore

Prije 35 godina, 7. listopada 1991., zrakoplovi Jugoslavenske narodne armije (JNA) raketirali su Banske dvore u Zagrebu u pokušaju likvidacije prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, što je dodatno ubrzalo donošenje odluke o neovisnosti Hrvatske.

Tim povodom izaslanstvo Vlade položilo je lovorov vijenac ispred spomen-ploče na zgradi koja je 1991. pretrpjela znatna oštećenja.

"Neuspjeli pokušaj JNA da likvidira hrvatsko državno vodstvo dodatno je učvrstio odlučnost hrvatskog naroda u borbi za slobodu i vlastitu državu. S poštovanjem i trajnom zahvalnošću prisjećamo se hrabrosti i žrtve hrvatskih branitelja koji su, pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, izborili slobodu koju danas živimo", poručio je premijer Andrej Plenković.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved istaknuo je važnost prisjećanja na razdoblje stvaranja i obrane Hrvatske te uputio zahvalu prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

"I danas iskazujemo zahvalu, predsjedniku Republike Hrvatske, doktoru Franji Tuđmanu, utemeljitelju samostalne i suverene Republike Hrvatske, na svemu što je učinio za našu domovinu, za naš narod. Podsjećamo na to izrazito zahtjevno i teško vrijeme, vrijeme u kojemu smo odradili sve ciljeve koji su se od nas očekivali, a to je - stvoriti institucije, obraniti zemlju i provesti operacije oslobađanja do tada okupiranog teritorija. I jasna je ovo poruka da naša Vlada ne zaboravlja to važno vrijeme, da ne zaboravlja ključne ljude u procesu osamostaljenja Hrvatske i obrane suvereniteta", rekao je Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja.

Saborska zastupnica HDZ-a Zdravka Bušić poručila je kako je važno sačuvati sjećanje na događaje iz tog razdoblja i prenositi ga mlađim generacijama, ističući značaj dana kada je, kako je rekla, Hrvatska "preživjela".

"Bitno je pamtiti ovaj dan, bitno je znati što se događalo, i nadam se da ćete se vi mlađi sjećati ovog dana kada je Hrvatska zapravo preživjela. Ja bih rekla da je to i rođendan Hrvatske, jer da nije, ne dao Bog da su uspjeli Jugoslavenska narodna armija i pobunjeni Srbi, da su ubili predsjednika Tuđmana, ne dao dragi Bog, Hrvatske ne bi niti bilo", rekla je Zdravka Bušić, saborska zastupnica HDZ-a.

Uzbuna za opću opasnost oglasila se toga dana u Zagrebu nekoliko minuta prije 15 sati, nakon čega su odjeknule eksplozije. Dva zrakoplova JNA ispalila su šest raketa na Banske dvore, tadašnju rezidenciju prvog hrvatskog predsjednika. Jedna je pogodila samu palaču i teško je oštetila, dok su ostale pale na okolne zgrade.

U napadu je poginuo jedan civil, a četiri su osobe ranjene

U Banskim dvorima tada su bili predsjednik Tuđman, koji je bio meta napada, jugoslavenski premijer Ante Marković i predsjednik jugoslavenskog Predsjedništva Stipe Mesić.

Jedna od raketa pogodila je dvoranu u kojoj je Tuđman kratko prije napada ručao s gostima i suradnicima. Pogibiju su izbjegli samo pukim slučajem.

"Zbog uzbuna je Marković malo kasnio, a kasnio je i objed koji je, što se znalo, uvijek bio u isto vrijeme. Na njemu su bili i Antun Vrdoljak i Gojko Šušak, koji se ispričao da zbog obveza mora ranije ići pa se dignuo od stola, a za njim i predsjednik Tuđman. Da se Šušak nije dignuo, da smo ostali u sobi u kojoj smo objedovali, ne bi nitko ostao živ. Duboko vjerujem da nas je neka viša sila, koja se za mene zove Bog, spasila", prisjetila se ranije Zdravka Bušić (HDZ), bliska Tuđmanova suradnica, a danas saborska zastupnica.

Na drugoj strani Trga sv. Marka taj se dan Hrvatski sabor pripremao za nastavak sjednice, u Maloj vijećnici okupio se klub vladajućeg HDZ-a.

"Popucala su sva stakla i zasula nas. Ljude smo natjerali da se spuste u saborski podrum jer skloništa nije bilo. Mislim da je to bio najdramatičniji dan u Saboru što se tiče neposredne ratne ugroze", prepričao je dramatične trenutke Davor Orlović, tadašnji zapovjednik saborske straže i sadašnji tajnik Sabora.

Dodao je kako je doslovno preko noći organizirana sjednica Sabora na novoj, tajnoj lokaciji.

"Zastupnike smo sutradan okupili na Trgu bana Jelačića i autobusima prevezli u Šubićevu", naveo je.

Dan Hrvatskog sabora 8. listopada

Dan nakon raketiranja, 8. listopada, Hrvatski sabor u zgradi INA-e u Šubićevoj ulici jednoglasno je donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom SFRJ.

"Tim raketiranjem se pokušalo uništiti vrh Hrvatske, ubiti predsjednika Tuđmana i rukovodstvo Hrvatske i na taj način onemogućiti ono što se dogodilo samo dan kasnije", poručio je tadašnji premijer Franjo Gregurić.

Naglašava kako je Hrvatska u kratkom periodu, od ljeta 1991. do ljeta 1992., dobila ono što je mnogima i u današnjim uvjetima nemoguće - međunarodno priznanje.

Tri i pol desetljeća nakon napada na Banske dvore na Županijskom sudu u Zagrebu ovog je ljeta počelo suđenje šestorici bivših pripadnika JNA optuženih za pokušaj ubojstva visokih hrvatskih dužnosnika i ratni zločin.

Optužnica je podignuta potkraj prosinca 2020., a njome su obuhvaćeni tadašnji zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa Ljubomir Bajić, načelnik za zračnu podršku Slobodan Jeremić, načelnik 105. lovačko-bombarderskog puka Đuro Miličević, referent tadašnje kontraobavještajne službe pri nekadašnjem ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani Čedomir Kovačević i dva pilota izvršitelja napada, Ratko Dopuđa i Damir Lukić, piše Hina. 

Optužnica je potvrđena potkraj 2022.

"Okrivljenike se tereti da su 7. listopada 1991. postupali u cilju da ugroze Ustavom propisano državno i društveno uređenje i sigurnost Republike Hrvatske usmrćenjem tadašnjeg predsjednika RH i znajući da će djelovanjem aviobombama i većim brojem raketa zrak-zemlja po gusto naseljenom centru Zagreba usmrtiti i druge osobe koje se zateknu u njegovoj blizini te prouzročiti velika razaranja objekata", ističe tužiteljstvo u optužnici.

Na Banskim dvorima i okolnim objektima u raketiranju je nastala materijalna šteta u iznosu od gotovo 37 milijuna kuna.