Znate li tko u BiH ima najduži načelnički/gradonačelnički staž?

U Bosni i Hercegovini na čelu jednog broja lokalnih zajednica nalaze se načelnici/gradonačelnici koji te funkcije obavljaju već dugi niz godina, a neki čak i više od 20 godina. Tako je BiH na prethodnim lokalnim izborima 2016. godine dobila 54 nova načelnika i gradonačelnika, od ukupno 140 koji su se birali, što znači da je svoje pozicije zadržalo njih čak 86, od čega je 57 u Federaciji BiH te 29 u Republici Srpskoj.

Ovakva situacija proizlazi iz mogućnosti da pojedinac može biti izabran na poziciju načelnika ili gradonačelnika nebrojeno puta, sve dok ima potporu birača.

Tko u BiH ima najduži načelnički/gradonačelnički staž?

Najduži staž na poziciji načelnika u BiH ima načelnik Teočaka Tajib Muminović. Naime, on je na poziciji načelnika već 26 godina – od 1994. godine, a s obzirom da na ovogodišnjim izborima nema protukandidata Muminović bi mogao dočekati i treće desetljeće na čelu jedne od najmanjih bh. općina.

Već 23 godine na čelu Konjica je Emir Bubalo – od 1997. godine, a nakon šest uzastopnih mandata Bubalo nije kandidat za načelnika općine na ovogodišnjim izborima.

Milan Radmilović je već 20 godina na čelu Opđine Gacko – od 2000. godine, a kandidat je i na ovogodišnjim izborima gdje će imati jednog protukandidata za načelničku poziciju.

Jasmin Imamović je na čelu Grada Tuzle već 19 godina – od veljače 2001. godine kada je izabran za načelnika Općine Tuzla, a u listopadu 2014. godine, nakon što je Tuzla proglašena Gradom, postaje gradonačelnikom Tuzle. Imamović je i na ovogodišnjim izborima jedan od šest kandidata za gradonačelnika Tuzle.

Pored Imamovića i načelnik Bratunca Nedeljko Mlađenović na vlasti je već 19 godina – od 2001. godine, a za ovu poziciju borit će se protiv dva kandidata i na ovogodišnjim izborima.

Od 2004. godine na načelničkim odnosno gradonačelničkim pozicijama su i Ljubo Bešlić kao gradonačelnik Mostara, Nermin Ogrešević kao načelnik Cazina, odnosno gradonačelnik grada Cazin od 2017. godine kada je Cazin službeno dobio status grada, Milorad Simić kao načelnik Dervente, Hamdo Ejubović kao načelnik Hadžića, Stjepan Bošković kao načelnik Stoca, Mladen Krekić kao načelnik Modriče i Miro Kraljević kao načelnik odnosno gradonačelnik (od 2014. godine) Širokog Brijega. Ogrešević, Simić, Ejubović, Bošković i Kraljević kandidati su za ove pozicije i na ovogodišnjim izborima.

Na čelu Doboja 16 godina bio je Obren Petrović – od 2002. do 2018. godine. Petrović je 2002. godine izabran za načelnika Općine Doboj. Na tu poziciju je biran i na izborima 2004. te 2008. godine, a kada je Doboj 2012. godine dobio status grada, Petrović postaje prvi gradonačelnik. I na lokalnim izborima 2016. godine Petrović je po peti put izabran za prvog čovjeka Doboja.

Petrović je na Općim izborima u listopadu 2018. izabran za zastupnika u Zastupničkoj skupštini BiH i prema Izbornom zakonu morao je izabrati koji od ova dva mandata će zadržati, nakon čega je odstupio s pozicije gradonačelnika Doboja.

Nakon 15 godina i Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine i dalje ima namjeru da se zadrži na čelu ovog grada. Mićić je na lokalnim izborima 2005. godine izabran za načelnika općine Bijeljina, a 2014. godine izabran je za prvog gradonačelnika u povijesti tog grada.

Trinaest godina na vlasti, odnosno od 2007. godine na čelu Novog Sarajeva, Zvornika i Čelinca su Nedžad Koldžo, Zoran Stevanović i Momčilo Zeljković, a Koldžo i Stevanović kandidati su za ove pozicije i na ovogodišnjim izborima.

Od 2008. godine na vlasti su i načelnici općina Bosanska Krupa, Stari Grad Sarajevo, Istočni Stari Grad i Lopare – Armin Halitović, Ibrahim Hadžibajrić, Bojo Gašanović, Rado Savić, te Muhamed Ramović kao gradonačelnik Goražda.

Namjeru da nakon dva mandata ostanu i dalje na čelu svojih općina imaju i Semir Efendić načelnik Novog Grada Sarajeva, Akif Fazlić načelnik Ilijaša, Edin Smajić načelnik Vogošće i Milovan Bjelica načelnik Sokoca, prenosi.rtvbn.