Tko je gubitnik, a tko “profiter” pandemije koronavirusa?

Otkazi, smanjene plaće, otežan rad, drastičan pad prometa i tiha poskupljenja – tako se, ekonomskim rječnikom, može sumirati pola godine od proglašenja pandemije koronavirusa u Bosni i Hercegovini. Prema procjenama svjetskih financijskih institucija, pad BDP-a u BiH ove godine bit će između tri i pet posto.

Trgovci, za koje se može reći da su dobro prošli jer nisu prekidali rad, na svojoj koži su, kažu, osjetili težinu pandemije. Najteže im je bilo na početku, jer su se kupci plašili dolaziti pa je promet dosta opao. Sada se situacija normalizira. Cijene su dizali u skladu s nabavnim i nadaju se – preživjeli najgore.

“Uglavnom, snalazimo se dobro. Robe ima uvijek, nikad nije nedostajalo. Kupci su birali onoliko koliko im je trebalo. Kad se nije moglo izlaziti, čak smo dostavu radili ljudima. Uglavnom smo se snalazili kako smo znali i umjeli”, rekla je trgovkinja Džana Suljović,

Prema podacima državne Agencije za statistiku, od mjeseca do mjeseca situacija s cijenama je drugačija. Najveći gubici su u sektorima turizma i prijevoza. Kada poskupljenja ima, ona u postotcima nisu velika, a uglavnom se odnose na osnovne životne namirnice poput kruha, mlijeka, ulja i brašna, i na uslužne djelatnosti. Fening po fening – na novčanicima se itekako osjeti.

Utjecaj koronavirusa na kućni budžet možda je najvidljiviji u promjeni svakodnevnih životnih navika. Umjesto putovanja, i trošenja na sitna osobna zadovoljstva, građani su se masovno okrenuli zaštiti zdravlja – maskama, rukavicama, vitaminima, sredstvima za dezinfekciju ili vitamina – to također košta.

Murisa Marić, Udruženje građana “DON” Prijedor govori: ''Farmaceutska industrija koja nije ni u jednom trenutku prekidala s radom, zasigurno je bila najveći profiter u ovom periodu, zato što, počevši od ovih maski kojih je nestalo u jednom trenutku na tržištu, svi pravdajući to da je samo Kina proizvođač, odjednom imamo šivanje, odjednom svi nešto proizvode''.

A dok cijene tiho rastu, i dok rijetki profitiraju, plaće ostaju iste ili se smanjuju. Radnici kojima su umanjena primanja čak se mogu smatrati sretnicima, jer ne spadaju u crnu statistiku – nisu među više desetina tisuća ljudi koji su od početka pandemije ostali bez posla. Taj trend će se, prema procjenama ekonomista, nastaviti.

“Vjerojatno će ova cifra biti oko 30 tisuća nezaposlenih za Bosnu i Hercegovinu, što je dosta uzimajući u obzir brojnost naše radne snage. Ono što je bitno kazati je da nas vjerojatno očekuje drugi val. U ekonomskom smislu zadnji kvartal ove i prvi naredne godine će biti posebno teški za narednu godinu”, objasnio je ekonomista Admir Čavagić.

Procjene Svjetske banke je da bi potpuni svjetski oporavak krize u svijetu mogao potrajati pet godina, a što je u svijetu pet godina u BiH bi moglo biti i pet puta više, prenosi BHRT.