BiH uvezla 65 milijuna kilograma mesa i živih životinja

Bosna i Hercegovina je u prvih devet mjeseci ove godine uvezla 65 milijuna kilograma mesa i živih životinja, vrijednih gotovo pola milijarde KM, dok je izvoz bio višestruko manji, prenosi BHRT.

Od siječnja do rujna iz BiH je izvezeno oko 7,5 milijuna kilograma mesa i živih životinja, u vrijednosti od približno 40 milijuna KM.

Meso je pritom na prvom mjestu među prehrambenim proizvodima koje BiH uvozi prema ukupnoj vrijednosti, a najveće količine stižu iz Nizozemske, Italije i Njemačke.

Domaći proizvođači pod pritiskom uvoza

Slobodan Petrić, predsjednik Upravnog odbora uzgajivača svinja Republike Srpske, kaže da se europsko tržište već godinama suočava s viškovima svinjskog mesa.

"Nažalost, već dvije, tri godine Europska unija ima problema s viškom svinjskog mesa. Ne mogu ga izvesti u azijske zemlje u koje su inače izvozili, zbog afričke svinjske kuge i globalnih trgovinskih ratova. Ne bih ulazio u to, ali mi smo doslovno zatrpani", rekao je Petrić.

Problem, prema riječima proizvođača, nije samo veliki uvoz. Istodobno je smanjena domaća proizvodnja, zbog čega jednostavno ograničavanje uvoza ne bi bilo dovoljno za rješavanje problema.

Vlasnik mesne industrije Milenko Zupur upozorava da domaći proizvođači trenutačno ne mogu osigurati dovoljno sirovine za potrebe tržišta.

"Ako se ograniči uvoz, onda nema dovoljno sirovine. Jednostavno, zbog ranijeg uvoza i svih ovih čimbenika smanjena je proizvodnja, a onda dođe razdoblje u kojem nemamo dovoljno mesa", objasnio je.

Cijena građanima često presudna

Dio građana izražava nepovjerenje prema kvaliteti uvoznog mesa, ali istodobno navode da im je cijena jedan od ključnih čimbenika pri kupnji.

"Ne mogu vjerovati, to je samo otpad koji se uvozi", rekla je jedna od anketiranih građanki.

Drugi sugovornik smatra kako je domaća proizvodnja ranije mogla zadovoljiti potrebe stanovništva.

"Sve je loše, sve je škart, što da vam kažem. Mogli smo imati sve, a danas nemamo ništa", rekao je.

Riječ je o stavovima anketiranih građana, dok statistički podaci u prilogu ne daju ocjenu kvalitete uvezenog mesa.

Problem i troškovi stočne hrane

Domaći farmeri, osim pritiska uvozne konkurencije, upozoravaju i na rast troškova proizvodnje.

Farmer Mustafa Gradaščević ističe da dodatni problem predstavlja stočna hrana.

"Naš domaći kukuruz ne može se davati jer je pun aflatoksina, tako da se hrana za krave mora kupovati. Kakva je tu računica kada dodamo troškove veterinara koji su gotovo svakodnevni", rekao je Gradaščević.

Proizvođači smatraju da stanje nije moguće promijeniti kratkoročnim mjerama.

"Najviše je potrebna podrška resornih ministarstava. Država je u posljednje vrijeme nije malo davala, ali to je nedovoljno da bi se održala naša proizvodnja", rekao je Zupur.

Petrić upozorava da ni postojeći poticaji ne omogućuju domaćim proizvođačima da cijenom konkuriraju mesu iz Europske unije.

"Mi s ovom cijenom iz Europske unije ne možemo biti konkurentni čak ni uz poticaje ministarstva, koji su značajni. Ta je cijena doslovno toliko niska da nas ni poticaji ne mogu izvući", kazao je.

Izvoz govedine u Tursku potpuno stao

Dodatni problem za domaće stočarstvo predstavlja potpuni zastoj izvoza svježe govedine u Tursku.

BiH je na tom tržištu prije osam godina ostvarivala izvoz vrijedan više od 40 milijuna KM, dok danas, prema podacima iz priloga, ne izvozi ni kilogram svježe govedine.

Veliki nesrazmjer između uvoza i izvoza pokazuje koliko domaće tržište ovisi o robi iz inozemstva, dok stočari upozoravaju da je za očuvanje domaće proizvodnje potrebna snažnija i dugoročnija podrška.