Alarmantno upozorenje: Prekomjeran uvoz mesa i niske otkupne cijene uništavaju domaće proizvođače
Predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković ocijenio je da je dosadašnja poljoprivredna sezona bila neujednačena zbog visokih temperatura, neravnomjernog rasporeda oborina i lokalnih vremenskih nepogoda, upozorivši da najveći problem domaćim proizvođačima i dalje predstavlja prekomjeran uvoz mesa i mesnih prerađevina.
Kvaliteta proizvoda dobra ali problem stvara otkupna cijena
Marinković je rekao da je kvaliteta ovogodišnjih poljoprivrednih proizvoda dobra, ali da proizvođači, kao i prethodnih godina, imaju problema s otkupnim cijenama, posebno pšenice.
''Kvaliteta proizvoda nije sporna, ali imamo standardne probleme s otkupnim cijenama, prije svega pšenice. Već dva desetljeća najveći problem predstavlja tržište mesa i mesnih prerađevina, što je katastrofalno za primarne proizvođače'' rekao je Marinković.
Govoreći o vremenskim prilikama, naveo je da dugotrajno razdoblje visokih dnevnih i noćnih temperatura, uz neravnomjeran raspored oborina, već ostavlja posljedice na pojedinim kulturama.
''Kiša je padala lokalno, pa su neka područja ostala gotovo bez oborina, dok su druga dobila dovoljne količine vlage. Već su primjetne promjene na kukuruzu, a i suncokret, koji je tolerantniji na sušu, mogao bi osjetiti posljedice ako se ovakvo razdoblje nastavi'' objasnio je Marinković.
Dodao je da je još rano prognozirati konačne prinose jer se stanje razlikuje od regije do regije, a dodatne probleme proizvođačima izazvali su tuča i druge vremenske nepogode.
''Ne možemo generalizirati. Negdje je situacija bolja, negdje lošija, ovisno o količini oborina i kulturi koja se uzgaja. Sigurno je da ćemo se u budućnosti morati prilagođavati klimatskim promjenama, mijenjati strukturu sjetve, unapređivati obradu zemljišta i razvijati sustave navodnjavanja'' rekao je Marinković.
Ocijenio je da je proljeće bilo povoljnije za voćarsku i povrtlarsku proizvodnju, zbog čega je tržište bilo dobro opskrbljeno domaćim voćem i povrćem po pristupačnim cijenama.
''Nikada nismo imali više domaćih jagoda, borovnica i drugog bobičastog voća, ali i trešanja čija je kvaliteta uistinu bila izvrsna. Krastavci i rajčice su kvalitetni i cjenovno pristupačni, ali ostaje pitanje kakvi će biti prinosi kultura koje tek dolaze zbog sušnoga razdoblja'' rekao je Marinković i dodao da glasovite šljive u potkozarskim krajevima ove godine imaju izniman rod.
Tržišna konkurentnost i problem prekomjernog uvoza
Marinković smatra da domaći proizvođači mogu biti konkurentni i da bi zaštita domaće proizvodnje pridonijela stabilnijim cijenama za potrošače.
''Čim na tržište stigne domaći proizvod, dopusti se uvoz većih količina iste robe iz trećih zemalja. Mi godinama apeliramo da se zaštiti domaća proizvodnja jer možemo proizvesti kvalitetnu i konkurentnu hranu. Uz to, ono što je proizvedeno u našim agroklimatskim uvjetima svakako je pogodnije za prehranu stanovništva koje ovdje živi'' naveo je Marinković.
Dodao je kako ohrabruje činjenica da je zanimanje mladih za programe potpore i pokretanje poljoprivredne proizvodnje veliko, što, kako je naveo, ulijeva nadu da domaća poljoprivreda ima perspektivu razvoja.
Govoreći o uvozu mesa, Marinković je ocijenio da je riječ o dugogodišnjem problemu za koji, kako tvrdi, ne postoji politički konsenzus na razini Bosne i Hercegovine.
''Očito postoje suprotstavljeni interesi i pitanje zaštite domaće proizvodnje odavno je postalo političko pitanje. Zbog toga smatramo da Republika Srpska treba dodatno pooštriti kontrole uvoza i uvesti određene izvantarifne mjere koje bi omogućile opstanak domaćih proizvođača'' rekao je.
Predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS ističe da europske zemlje subvencijama dodatno potiču vlastitu proizvodnju i izvoze viškove, zbog čega domaći proizvođači ne mogu ravnopravno konkurirati uvoznim proizvodima. Naglašava da poljoprivrednici ne traže zabranu uvoza.
''Nikada nismo tražili zabranu uvoza jer ne proizvodimo sve u dovoljnim količinama. Tražimo ograničenja koja će omogućiti domaćim proizvođačima da svoje proizvode prodaju po tržišnim cijenama. Apsurdno je da imamo vlastitu proizvodnju, a istodobno uujemo iste proizvode'' rekao je Marinković.
Dodao je da postoji opravdana sumnja u kvalitetu dijela uvezenih proizvoda.
''Postavlja se pitanje kako roba koja nije našla mjesto na tržištu Europske unije, gdje postoje vrlo stroge kontrole kvalitete i prisutnosti kemijskih tvari, završava na našem tržištu. Zbog toga očekujemo znatno više kontrola kvalitete mesa, prerađevina i drugih uvoznih proizvoda kako bi se zaštitili domaći proizvođači i potrošači'' rekao je Marinković.
Prema njegovim riječima, jedino se dosljednijim kontrolama uvoza i većom potporom domaćoj proizvodnji može osigurati dugoročan opstanak poljoprivrednih proizvođača u RS-u.
Statistički podaci o sjetvi i očekivanom urodu
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, ovoga je proljeća zasijano ukupno 193.127 hektara, što je 0,8 posto manje nego prošle godine. Povećane su površine pod žitaricama za proizvodnju zrna (144.773 hektara ili 0,7 posto), industrijskim biljem (10.549 hektara ili 10 posto) i ostalim usjevima, dok su smanjene površine pod krmnim biljem za 11,6 posto i povrćem za 5,3 posto. Kukuruz i dalje zauzima najveće površine – 75.034 hektara, ali je to 8,6 posto manje nego lani.
Statističke procjene pokazuju da bi ovogodišnja proizvodnja ranih usjeva mogla biti znatno bolja nego prošle godine. Očekuje se urod pšenice od 247.908 tona, što je 16,6 posto više nego prethodne godine, dok se predviđa rast proizvodnje pšenoraži (tritikalea) za 98,2 posto, ječma za 26 posto, raži za 10,9 posto i zobi za 5,7 posto.
Kod voća se očekuje proizvodnja 1151 tone malina, odnosno rast od 137,8 posto, te 138 tona trešanja, što je povećanje od 45,3 posto, dok bi proizvodnja višnja, prema procjenama, mogla biti manja za 32,5 posto i iznositi 231 tonu.
