Zašto se pitanje državne imovine pretvorilo u kočnicu lokalnog razvoja?

Pitanje vlasništva i upravljanja javnom državnom imovinom u Bosni i Hercegovini jedno je od ključnih političkih i gospodarskih pitanja koje već godinama usporava razvoj zemlje. Zbog nametnutih odluka Visokog predstavnika, kojima je definirano da tom imovinom može raspolagati isključivo država, a ne entiteti, županije ni jedinice lokalne samouprave, blokirane su brojne investicije koje bi mogle značajno unaprijediti kvalitetu života građana.

Pravna praznina koja koči razvoj

Pitanje vlasništva nad imovinom u Bosni i Hercegovini jednako pogađa sve dijelove zemlje, neovisno o nacionalnom sastavu stanovništva. Odluke bivšeg Visokog predstavnika Paddyja Ashdowna iz 2005. godine te odluka sadašnjeg Christiana Schmidta iz 2022. godine, prema kojima isključivo država može raspolagati imovinom, dovele su do pravne nesigurnosti i blokade razvoja.

Zbog toga je Klub Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH predložio održavanje tematske sjednice o ovoj problematici.

– Izvorni ustav BiH ne poznaje konstrukciju „državna imovina“. Ona je uvedena odlukama Ustavnog suda i nametnutom odlukom te je kao takva definirana. Napravila nam je jednu veliku pravnu prazninu. Ta blokada utječe na život u Bosni i Hercegovini i Federaciji. Blokirane su investicije, nema pravne sigurnosti, ne zna se tko je titular i vlasnik, niti se kao takav može upisati u zemljišne knjige, rekao je Damir Džeba, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Posljedice po lokalne zajednice

Na problem su nedavno upozorili i predstavnici Saveza općina i gradova Federacije BiH, koji ističu da zbog ovih odredbi mnoge jedinice lokalne samouprave ne mogu širiti poslovne zone, graditi stambene objekte ili realizirati projekte od javnog interesa.

– Zbog toga razloga nam staju određeni projekti koji su od interesa za jedinicu lokalne zajednice. Iako govorimo o pojedinačnim, neselektiranim dijelovima parcela, koji su možda u interesu države, zbog tog propisa nama određeni projekti stoje i pokušavamo to riješiti, ali naravno – ne možemo, kazala je Ramajana Idrizović, tajnica Odjela uprave Općine Vitez.

Blokirane milijarde investicija

Prema slobodnim procjenama, samo na području Mostara zbog ovih odredbi blokirano je oko dvije milijarde konvertibilnih maraka investicija, dok se u cijeloj Federaciji BiH ta brojka procjenjuje između 15 i 20 milijardi.

– Ugrožena su radna mjesta. U proteklih petnaestak godina imamo oko stotinu poslovnih zona koje su organizirane, ali ako nemate investicija, pričamo o izravnom gubitku radnih mjesta, a time i o uzroku odlaska ljudi s ovih područja. Ako imamo ovakve vrste blokada, dovoljno je poslušati Savez općina i gradova da vidimo koliki su problemi zbog te konstrukcije državne imovine, odnosno nejasnoća oko pitanja vlasništva, rekao je Džeba.

Čeka se novi zakon ili odluka Visokog predstavnika

Odluka o upravljanju tzv. državnom imovinom ostat će na snazi sve dok ne bude usvojen novi zakon u oba doma Parlamentarne skupštine BiH ili dok Visoki predstavnik ne odluči drugačije.

Zanimljivo je da je upravo rješavanje pitanja državne imovine jedan od ključnih uvjeta iz paketa 5+2, koji predviđa zatvaranje Ureda Visokog predstavnika. No, i ako se to pitanje riješi, otvoreno ostaje ono – mora li se i dalje kočiti razvoj lokalnih zajednica?