Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 26. i 27. ožujka 2026. godine 168. plenarnu sjednicu na kojoj je odlučivao o zahtjevima za ocjenu ustavnosti, rješavanju sporova između institucija te o većem broju apelacija. Na sjednici je doneseno više odluka koje se odnose na zakone Republike Srpske, postupak pregovora s Europskom unijom, financiranje političkih stranaka i visoko obrazovanje.
Sud je, između ostalog, utvrdio da pojedine odredbe Zakona o policiji Republike Srpske nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine jer zadiru u nadležnosti državnih institucija, posebno u području izdavanja identifikacijskih dokumenata i koordinacije policijskih tijela.
"Ustavni sud u ovom je predmetu odlučivao o zahtjevu Kemala Ademovića, zamjenika predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti članka 6. stavka (1) točke 1), članka 8. stavka (3) točke 6), članka 141. stavaka (5) i (6) te članka 141.a stavaka (3) i (4) Zakona o policiji i unutarnjim poslovima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", br. 57/16, 110/16, 58/19, 82/19, 18/22, 55/23 i 48/24). Ustavni sud je, povodom tog zahtjeva, zaključio sljedeće:
Odredbe Zakona o policiji, i to članak 141. stavak (5) u dijelu koji se odnosi na "digitalno potpisivanje i izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata te personalizaciju dokumenata", kao i stavak (6) u dijelu koji se odnosi na "članak 141.a ovog Zakona, kao i zaštitu infrastrukture iz stavka 5. ovog članka", te članak 141.a stavak (4) Zakona o policiji, nisu u skladu s člankom III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine. Razlog je taj što Republika Srpska donošenjem tih odredaba nije izvršila njihovo usklađivanje s relevantnim odredbama Zakona o Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, Zakona o osobnoj iskaznici BiH i Zakona o putnim ispravama BiH, kojima je uspostavljena nadležnost te agencije u području digitalnog potpisivanja i personalizacije identifikacijskih dokumenata, kao i donošenja relevantnih podzakonskih propisa kojima se to detaljnije uređuje.
Članak 146. stavak (1) Zakona o policiji nije u skladu s člankom III/3.(b) i III/1.(g) Ustava Bosne i Hercegovine jer je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela nadležna za suradnju između policijskih tijela Bosne i Hercegovine te odgovarajućih tijela u Bosni i Hercegovini s odgovarajućim stranim i međunarodnim tijelima.
Članak 6. stavak (1) točka 1) Zakona o policiji u skladu je s člankom III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske ovlašteno za obavljanje određenih poslova u području jedinstvenog matičnog broja, prebivališta, osobnih iskaznica i putnih isprava.
Članak 8. stavak (3) točka 6) Zakona o policiji u skladu je s člankom III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine jer se izričito ne odnosi na poslove iz nadležnosti Agencije, nego općenito propisuje osiguranje zaštite informacijsko-komunikacijske strukture.
Članak 141. stavak (5) Zakona o policiji, u dijelu koji glasi "uključujući i policijsku legitimaciju iz članka 24. ovog Zakona i identifikacijski dokument iz članka 69. ovog Zakona u skladu s važećim propisima", nije protivan odredbama Zakona o Agenciji jer je riječ o personalizaciji dokumenata policijskih i drugih službenika, što nije uređeno tim zakonom.
Članak 141. stavak (6) Zakona o policiji, u dijelu koji glasi "Ministar donosi pravilnik kojim se uređuje uspostavljanje sustava zaštite za evidencije iz članka 8. stavka 3. točke 6), evidencija iz stavka 1. ovog članka", nije protivan odredbama Zakona o Agenciji zbog ranijih zaključaka u vezi s člankom 8. stavkom (3) točkom 6), odnosno zato što ne otvara pitanje usklađenosti sa Zakonom o Agenciji.
Članak 141.a stavak (3) Zakona o policiji nije protivan članku 8. Zakona o Agenciji ni člancima 19. i 26. Zakona o putnim ispravama BiH jer, nakon utvrđenja da relevantni dio članka 141. stavka (5) Zakona o policiji nije u skladu s člankom III/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, više ne postoji mogućnost da građani koriste infrastrukturu iz članka 141. stavka (5) Zakona o policiji, nego isključivo infrastrukturu koju uspostavlja Agencija", naveli su iz Suda.
Ustavni sud je također utvrdio da odluka o utvrđivanju Nacrta ustava Republike Srpske nije u skladu s Ustavom BiH te je naložio obustavljanje svih aktivnosti koje se poduzimaju na temelju te odluke. Sud je zaključio da pojedine odredbe nisu usklađene s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine niti s ranijim obvezujućim odlukama Ustavnog suda.
"U ovom predmetu Ustavni sud odlučivao je o zahtjevu jedanaest članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za rješavanje spora s entitetom Republika Srpska, odnosno s Narodnom skupštinom Republike Srpske, zbog donošenja Odluke o utvrđivanju Nacrta Ustava Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 23/2025).
Podnositelji zahtjeva naveli su kako Odluka o utvrđivanju Nacrta Ustava Republike Srpske nije u suglasnosti s člancima I/1., I/2., III/3.(b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine.
Ustavni sud utvrdio je kako postoji spor između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u vezi s Odlukom o utvrđivanju Nacrta Ustava Republike Srpske, te je zaključio kako ta odluka nije u skladu s člancima I/2., III/3.(b) i VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, jer odredbe koje predstavljaju osnovu ustavnog uređenja Republike Srpske nisu usklađene s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine niti s konačnim i obvezujućim odlukama Ustavnog suda.
U skladu s člankom 61. stavkom (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, ukinuta Odluka o utvrđivanju Nacrta Ustava Republike Srpske prestaje važiti sljedećeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine".
Također, u skladu s člankom 61. stavkom (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud naložio je Narodnoj skupštini Republike Srpske, svim nadležnim tijelima u Republici Srpskoj, kao i svim službenim i odgovornim osobama u tim institucijama, da obustave sve aktivnosti koje poduzimaju na temelju Odluke o utvrđivanju Nacrta Ustava Republike Srpske", naveli su iz Suda.
U predmetu koji se odnosio na Zakon o financiranju političkih organizacija Republike Srpske, Sud je zaključio da osporene odredbe nisu u skladu s Ustavom BiH i Europskom konvencijom o ljudskim pravima jer bi ukidanje proračunskog financiranja moglo narušiti politički pluralizam i jednakost političkih subjekata.
"Odlučujući o zahtjevu Darka Babalja, prvog zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Zakona o financiranju političkih organizacija ("Službeni glasnik RS", broj 45/25), Ustavni sud zaključio je kako sporni zakon nije u skladu s člankom II/3.(i) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 11. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojima se štiti pravo na slobodu udruživanja.
Ustavni sud naveo je kako ukidanje proračunskog financiranja političkih organizacija predstavlja nerazmjerno miješanje koje, u nedostatku dokaza o "hitnoj društvenoj potrebi", narušava načelo jednakih mogućnosti i politički pluralizam kao temelj slobode udruživanja u demokratskom društvu.
Zahtjev Darka Babalja za ocjenu zakonitosti Zakona o financiranju političkih organizacija ("Službeni glasnik RS", broj 45/25) u odnosu na članke 1., 2., 4., 5., 10., 11. i 16. Zakona o izvršenju proračuna Republike Srpske za 2025. godinu te članke 3., 7., 10., 14., 15., 20., 30., 31., 38. i 39. Zakona o proračunskom sustavu Republike Srpske odbačen je zbog nenadležnosti Ustavnog suda za odlučivanje.
Ustavni sud istaknuo je kako se u konkretnom slučaju radi o zakonima koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, zbog čega nije riječ o dvjema institucijama Bosne i Hercegovine koje bi mogle imati konkurentnu nadležnost u odnosu na isto pitanje, pa samim tim ne postoji ni spor u nadležnosti Ustavnog suda", naveli su iz Ustavnog suda.
Sud je odbacio zahtjev koji se odnosio na izbor Vlade Republike Srpske, uz obrazloženje da to pitanje nije u nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nego Ustavnog suda Republike Srpske.
Odlukom u ovom predmetu Ustavni sud odbacio je kao nedopušten zahtjev jedanaest članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje postojanja spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s donošenjem Odluke o izboru predsjednika Vlade Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 5/26) i Odluke o izboru članova Vlade Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 5/26), zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine za odlučivanje.
Ustavni sud je u obrazloženju naveo kako donošenje osporenih odluka nije prouzročilo spor u smislu članka VI/3.(a) Ustava Bosne i Hercegovine, jer je riječ o pitanju pravilnosti procedure izbora predsjednika i članova Vlade Republike Srpske, koje je uređeno Ustavom Republike Srpske, a ne Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sud je istaknuo kako je za takva pitanja nadležan Ustavni sud Republike Srpske, te da navedeni slučaj ni na koji način ne dovodi u pitanje podjelu nadležnosti između različitih razina vlasti ili institucija u Bosni i Hercegovini, za što je isključivo nadležan Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Sve odluke donesene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnositeljima zahtjeva te objavljene na službenoj internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, naveli su iz Suda.
