Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u intervjuu za Frankfurter Allgemeine Zeitung govorio je o razlozima odlaska s dužnosti, odnosu međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, Južnoj interkonekciji, državnoj imovini, Republici Srpskoj i rastućem govoru mržnje.
Intervju je vodio novinar Michael Martens, a Schmidt je odbacio tvrdnje kako odlazi zbog pritiska Sjedinjenih Američkih Država. Michael Martens tvrdi kako je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, pokušao spriječiti objavu intervjua koji je s njim napravio.
Na pitanje je li napustio dužnost zbog "američkog pištolja na čelu", Schmidt je rekao kako su svi razgovori vođeni mirno.
"Svi razgovori protekli su mirno i bez upotrebe oružja. Sam sam bio spreman, u danim okolnostima, spriječiti da različiti stavovi prerastu u rizik za funkciju visokog predstavnika. Zato sam, nakon intenzivnih, ali i uspješnih razgovora, donio takvu odluku", rekao je Schmidt za FAZ.
Dodao je kako njegov odlazak neće sam po sebi riješiti probleme u Bosni i Hercegovini.
"Tko misli da će problemi biti riješeni time što jedan čovjek ode, a drugi dođe, nije razumio probleme Bosne i Hercegovine", rekao je.
Schmidt je govorio i o Južnoj interkonekciji, ističući kako Bosna i Hercegovina plin dobiva isključivo iz Rusije preko Srbije, dok projekt plinovoda iz Hrvatske prema Bosni i Hercegovini nema dovoljnu potporu Europske unije.
"Amerikanci to guraju naprijed, što im se ne može zamjeriti. Sada EU kaže da to više ne može podržati jer se ne radi o obnovljivim izvorima energije. Tako Bosna i Hercegovina ostaje ovisna samo o ruskom plinu. Nije dovoljno naknadno kritizirati druge. Gdje je naša europska strategija?", rekao je Schmidt.
Govoreći o državnoj imovini, rekao je kako je riječ o kompleksnom pitanju te kako bi parlament trebao provesti odluke Ustavnog suda.
"Neki tvrde da državna imovina Bosne i Hercegovine uopće ne postoji, iako je Ustavni sud to neumorno potvrđivao", rekao je.
Schmidt je komentirao i lobistički ugovor Vlade Republike Srpske s tvrtkom Dickens & Madson, u kojem se kao cilj navodi neovisnost Republike Srpske i ukidanje OHR-a.
"Primio sam to k znanju i shvatio kao veliko upozorenje da postoji koordinirana akcija koja ne želi dobro ni Bosni i Hercegovini ni mojoj funkciji. Zahtjev za neovisnošću Republike Srpske očigledno je suprotan Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995., ali i službenom stavu SAD-a", rekao je Schmidt.
Na pitanje o Miloradu Dodiku i posjetu Donalda Trumpa Jr. Banjoj Luci, rekao je kako su ideje o novim granicama opasne.
"Tko misli da se problemi na Balkanu mogu riješiti povlačenjem novih granica, zanemaruje činjenicu da se time odmah stvaraju novi problemi", rekao je.
Michael Martens sugerirao je kako su "Amerikanci na srebrnom pladnju donijeli Schmidtovu glavu Dodiku", na što je Schmidt odgovorio:
"Ja to tako ne vidim. Moja je odluka ovo što sada radim. Glava mi je na ramenima i tu će i ostati."
Na konstataciju da je žrtva "američke dinamike", Schmidt je kratko rekao:
"Nisam žrtva. Ja sam slobodan čovjek."
Govorio je i o mogućem raspadu države, navodeći kako u tom slučaju ovlasti visokog predstavnika nisu dovoljne te da tada presudnu ulogu imaju međunarodna zajednica, diplomacija i sigurnosni mehanizmi.
Na kraju intervjua Schmidt je upozorio i na govor mržnje prema bosanskohercegovačkim muslimanima.
"Izgovaraju se veoma teški govori mržnje. Koriste se sve uvrede protiv bosanskih muslimana, do te mjere da se riječ 'Turčin' neprihvatljivo koristi kao pogrdan izraz. Sve se to radi bez posljedica i bez povlačenja izjava. Više nema nikakvog zazora i to me zaista zabrinjava", rekao je Christian Schmidt, prenosi Avaz.