Čeka se 20 godina: Kako ministarstvo (ne) može riješiti asistente u vrtićima?

Kronični problem asistenata u predškolskim ustanovama riješilo bi donošenje Pravilnika ili novog Zakona na koji se čeka više od 20 godina, pa je tako Hercegovačka neretvanska županija jedina u BiH gdje predškolsko obrazovanje nije obvezno, izvještava BHRT.

Adnan Velagić, resorni županijski ministar, kaže kako u Vladi HNŽ-a ne mogu donijeti Pravilnik o asistentima jer je postojeći zakon zastario.

Nema predviđenog rješenja

"I on ne prepoznaje kategoriju asistenata, tako da mi ne možemo donijeti podzakonski akt ako u zakonskom aktu nemamo predviđeno rješenje. Mi ni do sada nismo financirali pitanje asistenata i to pitanje trebate postaviti lokalnim zajednicama, oni su preuzeli odnosno imaju obavezu financirati u ovim uvjetima kakvi jesu danas", rekao je Velagić.

Koordinacija udruženja osoba s invaliditetom već godinama od ove Vlade traži da donese novi Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju, kao i Pravilnik kojim bi se regulirao status asistenata u vrtićima za djecu s poteškoćama u razvoju.

Umjesto sustavnog rješenja, to pitanje se do sada rješavalo na dobrovoljnoj osnovi. Naime, Grad Mostar je plaćao asistente iako nema zakonsko uporište za to.

Međutim, zbog deficita u proračunu upitno je hoće li nastaviti tu praksu nakon prvog lipnja kada ističe ugovor.

Valerija Smiljanić, majka trogodišnje djevojčice s teškoćama u razvoju, razočarana je što roditelji poput nje, uz svakodnevne izazove, moraju strahovati hoće li njihovo dijete moći nastaviti pohađati vrtić ukoliko ostanu bez asistenata.

Pomoć ključna za razvoj

Ističe da napredak u vrtiću koji je njezina kći ostvarila uz drugu djecu i stručnu pomoć ima ogromne benefite.

"Odlazak u vrtić je neprocjenjivo, znači ono se socijalizira, jako bitno za njegov psihički razvoj i rast, socijalizacija s drugom djecom, mi smo na svom djetetu ogroman napredak vidjeli tako. Kao roditelj kad ostavite dijete, pogotovo s poteškoćama u razvoju, vi ste mirni, znate da je u sigurnim rukama, vrtić radi izvrstan posao, imaju super stručni tim, logopeda, psihologa koji radi s djecom, sada to dovodimo u pitanje, vjerujte da je jako teško", rekla je.

Pitanje asistenata nužno je sustavno riješiti, upozoravaju iz Ustanove Dječji vrtići Mostar, jer će u protivnom najranjivija kategorija populacije ostati bez pomoći koja im je ključna za razvoj i boravak u vrtiću.

Danijela Kegelj, ravnateljica Ustanove "Dječji vrtići" Mostar, kaže kako imaju materijalne dokaze koliko se u djecu ulaže.

''Na ovim ranjivim kategorijama posebno, tako da, kad bi to bilo u sustavu i kad bi to bio zakon vi onda možete krenuti po službama i boriti se i lobirati, ovako na žalost. Mi u našoj ustanovi u ovom momentu u šest jedinica najmanje deset asistenata trebamo. Imamo 57 djece s različitim razvojnim poteškoćama, 30 djece u riziku od neke razvojne poteškoće i roditelje koji svakodnevno traže upis djece u naš program'', rekla je Kegelj.

Netko ne zna čitati zakone

Igor Ledić, predsjednik Udruge za Down sindrom Mostar, kaže kako "definitivno tamo netko ne zna čitati zakone''.

''Definitivno je da je ministarstvo odgovorno i ono treba donijeti i pravilnike i osigurati asistente u odgojno obrazovnim ustanovama, kao što ih imaju u redovnim školama isto tako moraju i u predškolskim ustanovama, ne znam zašto se igraju ping-pong loptica", rekao je.

Koalicija udruga osoba s invaliditetom HNŽ-a, kaže Ledić, pripremila je pravilnik i zakonske akte iz ove oblasti koje je uputila Vladi.

Inače, posljednje tri godine asistente financira Grad Mostar, iako nema zakonsko uporište za to.

No, upitan je nastavak s obzirom na to da je proračun smanjen i nužna je preraspodjela sredstva, a dodatni problem je politički kaos koji trenutno vlada u Gradskom vijeću zbog nedolaska bošnjačkih vijećnika.