''Mislim da je to neki pristup koji ne donosi ništa dobro niti odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine niti generalno odnosima Bošnjaka i Hrvata'', rekao je za BHRT Edin Ramić, dopredsjednik SDA i zastupnik u državnom parlamentu komentirajući panel u Zagrebu na kojem je kao jedno od rješenja za Bosnu i Hercegovinu predloženo formiranje trećeg entiteta.
''Oni tu temu žele postaviti na stol u nekim razgovorima s međunarodnim dužnosnicima smatrajući da će se promijeniti neke geopolitičke okolnosti pa da će se možda s tim u vezi i mijenjati odnosi unutar Bosne i Hercegovine, eventualno možda neko ustavno rješenje što nije meni realno bez obzira na probleme koji su prisutni, bez obzira na promjenu pristupa, prije svega američkoj politici pa i dijelom za postavljanje utjecaja EU na put Bosne i Hercegovine ka članstvu EU'', rekao je Ramić navodeći kako je to ''tema koja će trajati jedno vrijeme'', ali da se neće ništa suštinski promijeniti.
Na pitanje može li se ideja formiranja trećeg entiteta realizirati, Ramić je rekao kako treći entitet ''u suštini u odnosima među ljudima, u suradnji među tim ključnim kantonima postoji''.
''On ne postoji administrativno. Ali vi kad pogledate dole taj prostor, dakle on je potpuno medijski i na svaki drugi način pozicioniran kao poseban prostor. Ni na koji način ne pokušavaju intenzivirati te neke suradnje s ostalim regijama, nego eto gore na nivou države, ono što se mora surađivati, surađuje se'', rekao je.
Dodao je kako se puno više trebalo raditi na unutarnjoj komunikaciji unutar Bosne i Hercegovine između građana, između političkih subjekata pa i na povezivanju gospodarstvenika.
Upitan da komentira tvrdnje Stranke za BiH da je zapravo pristanak na Južnu plinsku interkonekciju zalog za pristanak za formiranje trećeg entiteta, Ramić je rekao kako je to ''malo teorija zavjere''.
''Stranka za BiH je nakon što su srušili aprilski paket 2006. godine, nakon što su na neki način zaustavili razvoj institucija BiH, onda su našli zgodnu temu državna imovina. Tako da oni kad hoće da se bave nekom visokom politikom, vazda pokušavaju na državnoj imovini graditi taj neki svoj narativ, neke borbe za državu'', rekao je. Kaže kako smatra da iza ideja o trećem entitetu ne stoji službena politika Hrvatske nego da je to još uvijek na ''nivou pojedinaca, na nivou elemenata koji su desno orijentirani''.
''Ali s druge strane, unutar BiH, mislim da se puno više trebalo uraditi, pogotovo kod stranaka koje se nazivaju građanskim, lijevim i tako dalje, na pozicioniranju u tom dijelu BiH, a ne na pozicioniranju u kvoti koja se zove bošnjačka ili koju Dodik naziva muslimanska'', rekao je.
Ramić kaže da, ''što se tiče tog trećeg entiteta ili područja koje bi administrativno bilo na taj način uređeno, ono ništa ne bi posebno popravilo životni standard građana u tom području, ali bi potpuno ispraznilo ostatak prostora BiH od Hrvata''.
''Tako da ljudi bi jednostavno u nekom području gdje su ostali, a nisu omeđeni tom administrativnom jedinicom, se osjećali kao napušteni, kao zapostavljeni i vremenom bi imigrirali ili ka tom području ili preko granice BiH. Tako da svaka ta granica unutar BiH, bez obzira koliko ona nevidljiva, na kraju nanese ogromne posljedice. Najbolji dokaz za to je ta administrativna linija koja ograničava Federaciju i Republiku Srpsku i vi kad pogledate tamo prisutnost Bošnjaka i Hrvata, mislim sve vam je jasno'', rekao je, između ostalog, Ramić.