Bunoza p(r)ozvao Dom naroda

Predstavljanje Akcijskog plana Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2026 - 2029 označava novi korak u partnerstvu i podršci reformama na europskom putu zemlje, poručio je glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset, naglašavajući potrebu njihove konkretne provedbe, dok je ministar pravde BiH Davor Bunoza upozorio da ključni reformski zakoni i dalje čekaju usvajanje u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Put nije lak

Berset, koji u Sarajevu sudjeluje u predstavljanju Akcijskog plana, naglasio je da njegovo pokretanje predstavlja važan novi korak u partnerstvu između BiH i Vijeća Europe, podsjetivši da je naša zemlja postala članica ove međunarodne organizacije prije 24 godine.

Istaknuo je da Vijeće Europe ostaje opredijeljeno pružanju podrške našoj zemlji na reformskom i europskom putu.

''Taj put nije lak i zahtijeva opredijeljenost svih koji su u njega uključeni'', naglasio je, dodajući da pozdravlja napredak koji je ostvaren u BiH u raznim oblastima.

Također, pozdravio je i nedavno potpisivanje nekoliko konvencija Vijeća Europe, uključujući Konvenciju o umjetnoj inteligenciji, trgovini organima i Konvenciju za zaštitu profesije odvjetnika.

Međutim, kazao je da, iako potpisivanje predstavlja važan korak, ono što sada mora uslijediti je ratifikacija te djelotvorno provođenje tih dokumenata.

Izazovi

''Istovremeno, jasno nam je da su pred nama i izazovi. Daljnje reforme, uključujući ustavni okvir i izbore, ostaju ključne da bi svi građani mogli u potpunosti ostvariti svoja prava. To je posebno važno u svjetlu presude Sejdić i Finci, prije Općih izbora u listopadu'', istaknuo je Barset.

Napomenuo je da Vijeće Europe pokreće Akcijski plan koji će omogućiti fokus na aktualna pitanja, naglašavajući da je to konkretan izraz opredijeljenosti za demokratsku sigurnost BiH i njenu europsku budućnost.

Dodao je da će biti pružena podrška reformama u ključnim oblastima, uključujući ljudska prava i pravosuđe, ali i demokratsko upravljanje, jednakost, kao i suočavanje s novim izazovima poput umjetne inteligencije i zaštite okoliša.

''Ovo je važan nastavak suradnje između Vijeća Europe i BiH'', zaključio je generalni sekretar.

328 aplikacija protiv BiH

Medijima se obratio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je kazao da se fokus Akcijskog plana većim dijelom odnosi na rad, rezultate, uspjehe, ali i neuspjehe prijedloga ovog ministarstva.

Također, naveo je da se jedan veći dio odnosi i na izborne reforme i provođenje odluka Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci, dok se drugi dio se odnosi na vladavinu prava, demokraciju te ljudska prava.

''Ono što je meni vrlo zanimljivo u ovom Akcijskom planu je činjenica da je napravljena usporedba da je u 2023. godini podneseno ukupno 328 aplikacija protiv BiH pred Europskim sudom za ljudska prava te da je 326 proglašeno nedopuštenim, s tim da je jedna aplikacija u 2025. godini preinačena'', naveo je Bunoza.

To, kako je pojasnio, pokazuje da je samo jedna aplikacija bila osnovana, što ukazuje na dobar rad, prije svega, Ustavnog suda BiH.

''Također, u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, gdje mnogi očekuju da vide puno bolje rezultate, u samom Akcijskom planu navode se određeni uspjesi koje smo postigli, ali isto tako, i nedostaci'', dodao je.

Zarobljeni zakoni

Naglasio je da se još jednom ukazuje na potrebu usvajanja cjelokupnog zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i zakona o sudu, odnosno dva preostala zakona za nastavak europskog puta BiH.

''Ta dva zakona su zapravo zarobljena u Domu naroda'', istaknuo je Bunoza.

Stoga je ponovo pozvao sve zastupnike da, ukoliko se zalažu za europske integracije BiH, na sljedećoj sjednici Doma naroda kao prioritetne uvrste točke koje nisu sporne, istaknuvši da nije svrsishodno da se, kao i prethodnih mjeseci, na dnevni red stavljaju pitanja za koja se unaprijed zna da neće biti kvoruma.